mekušci (Mollusca), koljeno beskralježnjaka mekana, dvostrano simetrična tijela (asimetrični su samo odrasli puževi), bez unutar. kostura. Tijelo obavija mekan kožnat plašt, koji kod većine vrsta izlučuje tvrdu vanj. ljušturu koja štiti i podržava tijelo. U puževa je ljuštura (kućica) neparna, u školjaka gotovo uvijek parna. Kod nekih skupina ljuštura zakržlja ili posve nestane (goli puževi). Tijelo im se sastoji od glave, probavila, plašta i stopala. Na glavi su usta, oči i ticala. U utrobnoj vreći smještena su crijeva, jetra, bubrezi i spolni organi. Plašt, koji djelomično ili potpuno obavija tijelo, stvara plaštenu šupljinu, u kojoj su smješteni dišni organi. Tijelo mekušaca s donje se strane proširuje u neparnu mišićnu tvorevinu – stopalo. Građa je živčanoga sustava različita, ali redovito postoje 3 para ganglijskih čvorova sa živčanim tracima, koji su u vezi s osjetnim organima. Srce je na leđnoj strani, smješteno u osrčju, a sastoji se od jedne klijetke i jedne ili dviju pretklijetki. Crijevo je razvijeno. U ustima su čeljusti ili nazubljena pločica. Mekušci se razmnožavaju spolnim načinom. Neki su dvospolci, a neki su razdvojena spola. Razvijaju se redovito preobrazbom; iz jaja se razvija trepetljikasta ličinka (veliger). Kopneni puževi i glavonošci razvijaju se bez preobrazbe. U nekih je izraženo spolno dvoličje (glavonošci). Mekušci su uglavnom trome životinje (osim glavonožaca) koje puze po podlozi ili se stopalom pričvršćuju za dno. Žive u moru, slatkim vodama i na kopnu. Hrane se mikroorganizmima, organskim otpadom, biljem, a mnogi su i grabežljivci. Mekušaca ima oko 128 000 vrsta, od kojih je 40 000 fosilno. Dijele se u 7 razreda: jednoljušturaši (Monoplacophora), bezljušturaši (Aplacophora), mnogoljušturaši (Polyplacophora), koponošci (Scaphopoda), puževi (Gastropoda), školjkaši (Bivalvia), glavonošci (Cephalopoda). U geol. prošlosti bili su mnogo rašireniji nego danas, a neke se izumrle vrste obilježavaju kao tzv. provodni fosili pojedine geol. formacije. Tako su glavonošci belemniti provodni fosili trijasa, a školjkaši hipuriti krede. Školjkaši su se javili već početkom kambrija, glavonošci su se razvijali u mezozoiku, a tercijar je bogat puževima. (→ glavonošci; jednoljušturaši; koponošci; puževi; školjkaši)
