Melville, Herman

ilustracija
MELVILLE, Herman

Melville [me'lvil], Herman, američki književnik (New York, 1. VIII. 1819New York, 28. IX. 1891). Zbog financijske propasti obitelji morao prekinuti redovito školovanje. Kao mali od palube otplovio je (1839) preko Atlantika za Liverpool; bio je (1841) član posade kitolovca koji je plovio južnim Pacifikom. Utekao je s broda na jednome od Marquiških otoka i boravio s polinezijskim plemenom; potom se našao na Tahitiju i Havajima, odakle se vratio kući 1844. kao mornar na ratnoj fregati. Svoje pomorske doživljaje opisao je u nekoliko knjiga – Taipi (Typee, 1846), Omoo (1847), Mardi (1849), Redburn (1849) i Mornar u bijelom haljetku (White-Jacket, 1850), od kojih su osobito prve dvije postigle velik uspjeh. U sljedećem romanu, Moby Dick ili Bijeli kit (Moby-Dick, or The Whale, 1851), koji se danas smatra jednim od vrhunaca američke književnosti, Melville produbljuje svoj umjetnički postupak, no djelo je prošlo gotovo nezapaženo kod suvremenika. Epski koncipiran roman o traganju kapetana Ahaba za golemim bijelim kitom zbog kojeg je izgubio nogu, kulminira u sukobu između kitolovca Pequoda i kita, u kojem pogiba Ahab sa cijelom posadom osim pripovjedača, mornara Ishmaela. Djelo je simbolička vizija vječnoga sukoba između čovjeka i Boga, između ufanja i sumnje, slika sprege dobra i zla, nerazrješive tajne zbilje i privida, te osjetilnoga svijeta i njegova metafizičkoga smisla. Melvilleova nadahnuta proza u duhu je Shakespearea, Biblije i engleskih baroknih pjesnika. U sljedećem djelu Pierre (1852), odstupivši od žanra pustolovno-metafizičkog romana, spaja svoju trajnu zaokupljenost konvencijama obiteljskoga i sentimentalnoga romana. Nakon pustolovnoga povijesnog romana Israel Potter (1855) objavio je zbirku pripovijesti Priče s verande (The Piazza Tales, 1856), od kojih se ističu Benito Cereno i Pisar Bartleby (Bartleby the Scrivener), u kojima dotiče goruće teme onodobne Amerike (ropstvo, nasilje, otuđenje, komercijalizaciju) te anticipira moderno društvo koje negira pojedinca i njegovu slobodu. Roman Sljepar (The Confidence-Man, 1857), satirička alegorija o položaju suvremenog čovjeka, smješten je u okvir riječnoga putovanja po američkome Zapadu. Zahtjevni oblici njegove proze i sve pesimističnija vizija udaljile su Melvillea od šire čitateljske publike; njegova karijera tonula je u zaborav, a nepovoljne obiteljske okolnosti i psihološke krize obilježile su njegove kasnije godine. God. 1876. objavio je opsežnu filozofsko-religioznu poemu Clarel, djelomično utemeljenu na prijašnjem putovanju po Europi i Svetoj zemlji. Njegove pjesme, posebno one nadahnute Američkim građanskim ratom (Opisi bitaka i vidova rata – Battle-Pieces and Aspects of the War, 1866), naknadno su prevrjednovane i danas čine važan dio američkoga pjesništva XIX. st. U nemogućnosti da živi od pisanja, Melville je konačno dobio državnu službu carinskoga nadzornika, a književnim se radom nastavio baviti daleko od očiju javnosti. Posljednje mu je prozno djelo pripovijest Billy Budd (1888., obj. 1924), o sukobu etičkih normi u tragičnim okolnostima. Tek oko 1920-ih kritika je započela revalorizirati Melvilleov opus da bi ga oko 1940-ih kanonizirala kao pisca koji je u XIX. st. kritički pronicao u moralne i društvene implikacije američkoga života te razgranatim simbolizmom izrazio duhovnu problematiku koja je svoj vrhunac, uz možda iznimku Dostojevskoga, doživjela tek s piscima dva-tri naraštaja nakon njegova.

Melville, Herman. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40040>.