STRUKE:

memoari

memoari (franc. mémoires: uspomene < lat. memoria: sjećanje), tekst u kojem pisac izlaže vlastite uspomene na neka značajna društvena ili kulturna zbivanja u kojima je sudjelovao ili im je svjedočio. Obično ih pišu istaknute osobe iz političkoga, vojnog i kulturnog života. Memoari spajaju povijesni znanstveni interes i pripovjedni način oblikovanja dokumentarne povijesne građe svojstven književnosti. Pišu se s vremenskim odmakom i sviješću o posljedicama i utjecajima prošlih događaja, kao njihovo tumačenje, ali i kao opravdanje vlastitoga ponašanja i ideja za koje se pisac zauzimao. Memoari iznose manje poznate pojedinosti, piščeve osobne procjene i intimne doživljaje općepoznatih događaja i osoba pa tako proširuju prihvaćenu predodžbu povijesnog vremena. Često sadrže mnogobrojne biografske podatke, podatke iz političke i kulturne povijesti i drugu historiografiji zanimljivu građu. Da bi takav subjektivno obojen prikaz koji graniči s autobiografijom i sam poslužio kao povijesni dokument, nužna je kritička procjena piščeve vjerodostojnosti. Iz antike su sačuvani Ksenofontovi memoari Kirov pohod i Uspomene na Sokrata. Memoarskog su značaja i Cezarovi tekstovi Komentari o galskom ratu i Komentari o građanskom ratu. Iz srednjeg vijeka sačuvani su memoari M. Pola. U XIV. st. memoari su bili osobito popularni u Francuskoj (J. Joinville, Povijest Svetoga Luja; Froissart, Kronike…). Memoare su pisali i poznati književnici (C. Goldoni, Beaumarchais, F. R. de Chateaubriand, Stendhal, A. I. Gercen), vojskovođe i državnici (Napoleon, C. W. L. Metternich, Ch. M. de Talleyrand-Périgord, O. E. L. Bismarck, W. Churchill, Ch. de Gaulle), revolucionari (G. Garibaldi), dvorani (L. Saint-Simon), avanturisti (Casanova) i dr. U hrvatskoj memoarskoj književnosti poznate su Mladenačke uspomene iz Hrvatske (Jugenderinnerungen aus Kroatien, 1894) I. Tkalca Ignjatijevića, Uspomene jednog pionira (1942) Ć. Truhelke i dr.

memoari. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 11.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40055>.