Meredith [me'rədiϑ], George, engleski književnik (Portsmouth, Hampshire, 12. II. 1828 – Box Hill, Surrey, 18. V. 1909). Škole pohađao u Engleskoj i, kraće, u Njemačkoj; službovao kod odvjetnika, potom od 1845. bio novinar i pisac. Premda isprva zapažen kao pjesnik koji u duhu romantizma progovara o tajanstvenu sudioništvu čovjeka i svemira, zapamćen je kao romanopisac koji je pronicavim psihološkim uvidom u svijest lika, unutarnjim monologom te ravnopravnim tretmanom ženskih likova nagovijestio modernitet. No, kao izdanak svojega doba, Meredith se u motivaciji likova ipak oslanjao na A. Comtea i Ch. Darwina, vjerujući u sklad čovjeka i prirode te imperativ samospoznaje, pri čem je najvažnija iskrenost nakane i misli. Iako mnogi njegovi romani imaju elemente društvene komedije, nije težio portretiranju društva nego prodiranju u svijest lika kao društvenoga bića. Već u ranim romanima u njegovu su se stilu isticale aluzivnost, metaforičnost i psihol. iznijansiranost. Prvi roman Iskušenje Richarda Feverela (The Ordeal of Richard Feverel, 1859) ističe didaktičku tezu o odgoju koji ne smije biti krut, a njegov najglasovitiji roman Egoist (The Egoist, 1879), uz ostalo, tezu da je čovjek bez humora zatvoren prema životu. Pripovijetka Tragični komedijaši (The Tragic Comedians, 1880) tragikomična je priča o njemačkom socijalistu Ferdinandu Lassalleu. U popularnom romanu obilježenom skandalom Diana od Raskrižja (Diana of the Crossways, 1885) dosegnuo je vrhunac u skiciranju portreta likova, unatoč određenomu manirizmu, koji je osobito zamjetljiv u potonjim djelima. Ostala značajnija djela: romani Evan Harrigton (1860), Emilija u Engleskoj (Emilia in England, 1864; preimenovan u Sandra Belloni, 1886), Rhoda Flemming (1865), zbirka pjesama Moderna ljubav (Modern Love, 1862), komedija Sentimentalist (The Sentimentalist, premijerno izvedena 1910).
