Michigan [mi'šigən], savezna država na području Velikih jezera, u sjevernom dijelu SAD-a; 152 013 km² (s pripadajućim dijelom jezerâ 250 486 km²), 9 883 640 st. (2010). Sjeverozapadni dio (Upper Peninsula) obuhvaća poluotok između jezera Superior i Michigan, a južni dio (Lower Peninsula) poluotok između jezerâ Michigan, Huron, Erie i Saint Clair; oba dijela povezana su mostom, koji je 1957. podignut preko prolaza Mackinac. Južni je dio nizak, valovit, s niskim brežuljcima, a sjeverozapadni je šumovit i gorovit, građen od starih stijena. Klima je kontinentalna, pod utjecajem Velikih jezera, a zimi i hladnih zračnih masa s Arktika. – U unutrašnjosti uzgoj žitarica i stoke, a uz obale jezera Michigan intenzivno voćarstvo. Sječa prostranih šuma. Od sredine XIX. st. do potkraj XX. st. iskorištavana su bogata ležišta ruda bakra i željeza (Upper Peninsula). U jugoistočnom, jako urbaniziranom dijelu, razvijena je automobilska industrija (u Detroitu je usredotočen veći dio američke proizvodnje automobila), strojogradnja, metalurgija, cementna, kemijska, farmaceutska, elektronička i drvna industrija (papir, namještaj). Ostala su industrijska središta: Flint, Grand Rapids, Dearborn, Pontiac, Saginaw, Bay City, Midland, Muskegon. Mnogi znanstvenoistraživački tehnološki instituti povezani prvenstveno uz poznata sveučilišta (University of Michigan, Michigan State University, Wayne State University). Upravno je središte Lansing. Glavne su luke Detroit (promet 13,4 mil. t, 2010), Presque Isle (8,7 mil. t), St. Clair (8,0 mil. t), a zračne luke Detroit, Flint i Grand Rapids. – Pretpostavlja se da su prvi Indijanci pristigli na područje današnjega Michigana između XV. i XII. tisućljeća pr. Kr. U doba dolaska Europljana, ondje su živjela indijanska plemena Ottawa, Potawatomic, Huroni i Ojibwa ili Chippewa. Prvi Europljanin na tlu Michigana bio je francuski avanturist Étienne Brulé, koji je 1622. istraživao Velika jezera. God. 1668. osnovan je Sault Sainte Marie, prvo europsko naselje na području današnje države, a 1701. Detroit, prva vojna postaja. Do 1763. Michigan je bio u sastavu Nove Francuske, koja ga je potom prepustila Velikoj Britaniji. Indijanci iz plemena Ottawa, pod vodstvom poglavice Pontiaca, ubrzo su ustali protiv britanske uprave. Kada su Pariškim mirom 1783. Velika Britanija i SAD međusobno podijelili zemlje Sjeverne Amerike, Michigan je nominalno pripao SAD-u, ali su Britanci zadržali pod svojom kontrolom Detroit i veće vojne postaje sve do 1796. Uredbom iz 1787. ušao je u sustav Sjeverozapadnoga Teritorija, a već 1800. postao je dijelom Teritorija Indiane. Kao samostalan teritorij, sa sjedištem u Detroitu, organiziran je 1805. U britansko-američkom ratu britanske postrojbe iz Kanade zaposjele su Detroit (1812–13), ali su ga napustile nakon pobjede američke mornarice na jezeru Erie. U razdoblju 1813–31. federalna vlada forsirano je provodila otkup indijanskih zemalja. God. 1835. donesen je Ustav, a 1837. Michigan je postao 26. saveznom državom SAD-a; prijestolnica je 1847. prenesena u Lansing. Od kraja XIX. st. počeo je ubrzani razvoj proizvodnje automobila. Henry Ford osnovao je 1899. Detroit Automobile Company u Detroitu, a ubrzo potom nastaju tvrtke Cadillac, Buick, Packard, Dodge, General Motors, Chevrolet i dr., te je do početka I. svjetskog rata Detroit postao najvećim središtem automobilske industrije na svijetu.
