struka(e):
Mirabeau, Honoré Gabriel Riqueti de
francuski grof, političar i publicist
Rođen(a): Bignon, 9. III. 1749.
Umr(la)o: Pariz, 2. IV. 1791.
ilustracija
MIRABEAU, Honoré Gabriel Riqueti de

Mirabeau [miʀabọ"], Honoré Gabriel Riqueti de, grof, francuski političar i publicist (Bignon, 9. III. 1749Pariz, 2. IV. 1791). Sin markiza Victora Riquetija. S 18 godina stupio u vojnu službu, koju je napustio 1769. Zbog raspusna života (nekoliko je puta uhićivan) bio je izbačen iz obitelji. Nakon gubitka društvenog statusa počeo je pisati antifeudalne pamflete. Godine 1775. napisao je svoje prvo djelo, Esej o despotizmu (Essai sur le despotisme), objavljeno u Londonu. U raspravi O nalozima za uhićenje i o državnim zatvorima (Des lettres de cachet et des prisons d’État, 1782) kritički se osvrnuo na političke institucije u Francuskoj. Godine 1786–87. boravio je u posebnoj misiji u Pruskoj. O nedostatcima pruske države piše u djelu O pruskoj monarhiji pod Fridrikom Velikim (De la monarchie prussienne sous Frédéric le Grand, 1788). Stekao je popularnost svojim napadima na aristokratske povlastice pa su ga u Opće staleže izabrali građani Aix-en-Provencea (kao zastupnika Trećega staleža). Ističući se velikim znanjem i izvanrednom govorničkom vještinom, Mirabeau je postao vodeći predstavnik Trećega staleža, a poslije i Narodne ustavotvorne skupštine. Zauzimao se za potpunu vjersku toleranciju, slobodu misli i jednakost pred zakonom, a surađivao je i u konačnom oblikovanju Deklaracije o pravima čovjeka i građanina (1789). Predstavljajući interese bogatoga liberalnoga građanstva i dijela nižega plemstva, zastupao je program konstitucionalne monarhije po uzoru na Englesku. Već nakon osvojenja Bastille (14. VII. 1789) Mirabeau je postao oprezan prema mogućoj radikalizaciji revolucije i započeo je tajne pregovore s dvorom. U prosincu 1790. postao je predsjednik Jakobinskoga kluba, a u veljači 1791. i predsjednik Narodne ustavotvorne skupštine. Svojim zahtjevom da se kralju prizna apsolutno pravo veta došao je u sukob s jakobincima. Iako su glasovi o njegovim tajnim vezama s kraljem stali prodirati u javnost, Mirabeau je u času svoje iznenadne smrti bio još vrlo popularan, pa ga je Narodna ustavotvorna skupština dala pokopati u Panthéonu. Kada je 10. VIII. 1792. zbačen kralj, pronađena je u dvorcu Tuileries korespondencija s Mirabeauom, pa su njegovi ostatci u doba jakobinskoga terora uklonjeni iz Panthéona 1794.

Citiranje:

Mirabeau, Honoré Gabriel Riqueti de. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mirabeau-honore-gabriel-riqueti-de>.