struka(e):
ilustracija
MLADOST, znak

Mladost, akademsko športsko društvo, nastavljajući tradiciju prvoga studentskoga kluba HAŠK iz 1903., nastalo 9. XII. 1946. u Zagrebu spajanjem Studentskoga fiskulturnoga društva Akademičar i Zagrebačkoga omladinskoga fiskulturnog društva Mladost, osnovanih u lipnju 1945. Godine 1952. dobilo je naziv Akademsko, 1991. Hrvatsko akademsko, a od 1994. naziva se Hrvatski akademski športski klubovi Mladost Sveučilišta u Zagrebu. Djeluje uglavnom na terenima i objektima uz Savu. U svojem sastavu ima 20 športskih klubova, od kojih su mnogi dali pojedinačne ili ekipne državne prvake, pobjednike nacionalnog kupa i osvajače mnogobrojnih medalja na međunarodnim natjecanjima.

Vaterpolski klub sedmerostruki je europski prvak (1967–69., 1971., 1989–90., 1996), pobjednik Kupa pobjednika kupova (1975., 1999) i Superkupa (1975., 1989., 1996), državni prvak 14 puta (prvak Jugoslavije 1962., 1967., 1969., 1971., 1989. i 1990, a prvak Hrvatske 1992–97., 1999., 2002., 2003. i 2008). Među najistaknutijim igračima bili su O. Bonačić, P. Bukić, Z. Hebel, Z. Ježić, Ronald Lopatny, T. Paškvalin, Miroslav Poljak, K. Stipanić, D. i Z. Šimenc, Ivo Trumbić i dr. – Odbojkašice su bile europske prvakinje (1991) i 3. na svjetskom klupskom prvenstvu (1991), a odbojkaši 17 puta državni prvaci i dvaput europski doprvaci. Istaknute su reprezentativke bile Danijela Bilbija, Gordana Grbeša, Irina Kirilova, Slavica Kuzmanić, Slavica Mudrinjak, Barbara Ružić (Jelić), a kod muških Gordan i Vladimir Janković, Mladen Kos, Dejan Laninović, Zdenko Mikina, Ljubomir Travica i dr. – Među plivačima najuspješniji je G. Kožulj, svjetski (2000) i trostruki europski prvak (2000–02) u leđnom plivanju, bivši svjetski i europski rekorder. U svojim su disciplinama 3. mjesto na europskom prvenstvu osvojili Marijan Stipetić (1947) i muška štafeta 4 × 100 m (1950), a 2. mjesto Aleksej Puninski (2003). – Od stolnotenisača najveće je uspjehe postigao Ž. Dolinar, 2. na svjetskom prvenstvu 1955., a prvi u parovima s V. Harangozom 1954., Branka Batinić i Tamara Boroš (3. na svjetskom prvenstvu 2003). Neumornim stolnoteniskim radom istaknuo se Lovro Ratković. – Od džudaša na europskom prvenstvu Goran Žuvela osvojio je 1. (1974) i 3. mjesto (1976), Radovan Krajnović 2. mjesto (1968) i dr. – Među atletičarima posebno su bili zapaženi Siniša Ergotić, 2. na europskom prvenstvu 2003. u skoku udalj, Marijan Gredelj, Željko Knapić, Davorin Marčelja, Branko Miler, Viktor Šnajder, Srećko Štiglić, a od atletičarki Milka Babović (svjetska studentska prvakinja), Alma Butia, Zulejka Stefanini-Tućan, Olga Šikovec, Đurđa Fočić i dr. – Veslači Nikola Čupin, Ante Ivanković i Željko Plaščar bili su u posadi četverca s kormilarom, koji je na europskom prvenstvu zauzeo 3. mjesto (1958), Ninoslav Saraga i Oliver Martinov osvojili su 3. mjesto u dvojcu bez kormilara na svjetskom prvenstvu 1999., a Tomislav Smoljanović u posadi osmerca broncu na OI 2000. – Osim već spomenutih, istaknuto mjesto u povijesti društva imaju i drugi, mnogi od njih državni prvaci, odnosno reprezentativci, kao npr.: u hokeju na ledu Nikola Miočka, Jovan-Đan Tomić, Marko Uršić; u hokeju na travi Ivo Zlatar; u klizanju Tomislav i Željka Čižmešija, Bojan i Radovan Lipovšćak; u košarci Mihovil Nakić, Zvonko Petričević, Nikola Plećaš, Damir Šolman; u mačevanju Iva Fehman, Vladimir Mažuranić; u ragbiju Rajko Miler, Ervin Srp, Branimir i Branko Štimac; u rukometu Lujo Györy, Lovro Manestar, Rudolf Carek; u skijanju Maja Šavor, Nenad Dančuo; u strjeljaštvu Suzana Cimbal, Zoran Lazić, Zlatko Mašek, Tihomir Sertić, Suzana Skoko; u šahu Mato Damjanović, Andrija Fuderer, Krunoslav Hulak, Vlasta Maček, Dražen Marović, Braslav Rabar, Mijo Udovčić; u tenisu Bruno Orešar, Goran Prpić, Renata Šašak; u veslanju Marko Banović, Ninoslav Saraga, Robert Stakor, Sanja Vermezović.

Citiranje:

Mladost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mladost>.