STRUKE:

Mogorovići

Mogorovići, hrvatsko pleme. U srednjovjekovnim izvorima spominju se kao Mogorouici, Mogorouich, Mogorouig, Mogorouikius ili nobiles Mogorovichii. U znanstvenoj literaturi postoji mišljenje da su Mogorovići istovjetni Murićima (»de genere Murichorum« u Trogirskom kodeksu ili »Cithorum« u Splitskom kodeksu), jednim od dvanaest hrvatskih plemena koja se spominju u Pacta conventa. U izvorima XII–XIV. st. spominju se u Biogradu i zadarskom zaleđu, a od 1248. u Lici, gdje su se isticale dvije obiteljske grane: Tolimirovići i Disislavići. God. 1263. Bela IV. darovao je Petru Tolimiroviću neke zemlje u zamjenu za grad Počitelj, a 1349. Tolimirovići su većinu svojih posjeda prodali Disislavićima. Izvori svjedoče da je Kurjak Disislavić, nakon pada Mladina II. Bribirskoga (1322), zauzeo Bag te da su sinovi njegova brata Petra (knez Novak, Grgur i Ivan) bili u milosti kralja Ludovika I. Anžuvinca, koji im je zbog vojnih zasluga 1351. i 1352. darovao posjede u Lici koji su ranije pripadali Počitelju. U XV. i XVI. st. Mogorovići su se dijelili na petnaestak grana od kojih su se osobito isticali Berislavići, Novakovići, Draškovići, Hlapčići i Utišenići. U Lici su imali svoj sud (plemeniti stol) na čelu s knezom (španom), petoricom ratnih (rotnih) sudaca i dvojicom pristava. Mnoge su obiteljske grane stradale u borbama s Osmanlijama, a preostali članovi napustili su Liku nakon osmanskog osvajanja 1528.

Mogorovići. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41514>.