STRUKE:

Morosini

Morosini [morozi:'ni] (lat. Maurocenus, Maurocen), mletačka patricijska obitelj. Vjerojatno podrijetlom iz Ugarske. Iz te je obitelji poteklo više duždeva, generala, admirala i visokih državnih službenika, ali i kardinala te mnogih dostojanstvenika Katoličke crkve. Postala je utjecajnom već za vladavine rimsko-njemačkog cara Otona II. (973–983), kada im je uspjelo potisnuti moćnu suparničku obitelj Caloprini. Prvi dužd iz te obitelji, koji je ostavio neizbrisiv trag na hrvatskim prostorima, bio je Domenico (1148–56). On je kod pape Anastazija IV. (1153–54) isposlovao uzdignuće Zadarske biskupije u rang nadbiskupije i metropolije (1154) s podređenim biskupijama Krka, Osora, Raba i Hvara. No nakon početnog oduševljenja zadarskoga puka uslijedilo je veliko razočaranje kada je istomu duždu uskoro uspjelo dozvolom i bulom pape Hadrijana IV. (1154–59) zadarsku Crkvu podrediti (1155) gradeškomu patrijarhu u Mletcima. God. 1159. Zadrani su se, nakon neuspjele intervencije nadbiskupa Lampredija kod pape Hadrijana (1157), prvi put otvoreno pobunili protiv mletačke vlasti protjeravši Domenicova sina, tadanjega gradskog kneza Domenica II. Dužd Domenico je u Istri, pak, ostao zapamćen kao prvi dužd koji je uspio gradove na zapadnoj obali (Umag, Poreč, Novigrad i Pulu) nizom vojnih intervencija prisiliti na pokornost i prisege vjernosti. U XIII. st. znatan utjecaj na politička zbivanja u hrvatskim zemljama imali su Tomasina, majka hrvatsko-ugarskog kralja Andrije III. Arpadovića, koja je bila herceginja cijele Slavonije, te njezin brat, a kraljev ujak Alberto (Albertino), koji je bio požeški župan i herceg cijele Slavonije (1297–1301). Uz Domenica među duždevima iz obitelji Morosini osobito su se istaknuli Marino (1249–53), Michele (1382) i Francesco (1688–94). Osim duždevske časti članovi te obitelji obnašali su u srednjem i ranome novom vijeku vodeće vojne i upravne službe u Istri i Dalmaciji. U Istri su se, pak, uspjeli domoći znatnih zemljišnih posjeda i niza manjih utvrda, ali i Svetvinčenta, premda ga je Katarina Frankapan, kako nije imala djece, kao svoj miraz oporučno darovala (1520) svojemu najbližem rođaku Ivanu, sinu Bernardina Frankapana Modruškoga. U XVI/XVII. st. istaknuo se ugledni povjesničar i političar Andrea (1588–1618), autor djela Povijest Venecije od 1521. do 1615. godine (Historia Veneta ab anno 1521 usque ad annum 1615). Potomci obitelji Morosini i danas žive u Italiji.

Morosini. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41989>.