Nalješković, Nikola

ilustracija
NALJEŠKOVIĆ, Nikola

Nalješković, Nikola (Živon, Nale), hrvatski književnik i znanstvenik (Dubrovnik, oko 1500Dubrovnik, 1587). Potomak stare dubrovačke pučke trgovačke obitelji. Školovao se u Dubrovniku. Nakon neuspješne trgovačke avanture radio kao gradski pisar, zatim kancelar i mjernik. U zrelijim godinama bavio se matematikom i astronomijom pa je u Veneciji objavio raspravu Dialogo sopra la sfera del mondo (1579). Za papu Grgura XIII. napisao je matematičku raspravu o reformi kalendara, točnije o zaračunavanju prijestupnoga dana. Njegova osmeračka i dvanaesteračka lirika, tiskana tek 1876. pod naslovom Pjesni ljuvene, žanrovski je raznolika, ali uglavnom pripada drugom ili trećemu naraštaju hrvatskih petrarkista. Sačuvano je i dvanaest Nalješkovićevih maskerata, pokladnih pjesama koje se iz svojega žanrovskoga okvira izdvajaju naglašenom lascivnošću i neprikrivenom erotizacijom muško-ženskih odnosa. Sedam autorovih sačuvanih drama nerijetko se naslovljuju posve nepreciznom žanrovskom oznakom »komedije«. To je tematsko-motivski i strukturno raznovrstan dramski korpus, pisan u stihovima s obveznim sumirajućim prologom, različite duljine i stilskih obilježja. Prve četiri »komedije« mogle bi se žanrovski odrediti kao pastoralne drame, tipični renesansni izvedbeni oblici alegorijsko-mitološkoga sadržaja, u duhu klasične ekloge, s posve jednostavnom strukturom zapleta te pokojim moreškanskim motivom. Druge dvije »komedije« ulaze u žanrovski okvir farse i prvi su pokušaji toga žanra u starijoj hrvatskoj književnosti. Njihova književna vrijednost proizlazi iz spretnog ocrtavanja dubrovačke svakodnevice, osobito obiteljskih odnosa i problema bračne nevjere. Posljednji, sedmi autorov scenski pokušaj, složenošću dijaloga i razvijenijom dramskom intrigom donekle poprima obilježja eruditne komedije Držićeva tipa. Nalješković je autor velikoga broja osmeračkih i dvanaesteračkih poslanica, upućenih prijateljima i književnicima od Zadra do Dubrovnika. Pojedine poslanice imaju iznimnu književnopovijesnu vrijednost kao jedini izvor i svjedočanstvo o nekim, danas nepoznatim, književnim ličnostima onoga doba. Njegove nadgrobnice i duhovno-religiozna lirika (pisana vjerojatno u autorovim zrelijim godinama), promotreni na podlozi autorove komediografske i znanstvene djelatnosti, svjedoče o velikoj stvaralačkoj snazi te spisateljskoj kompetenciji toga renesansnog autora.

Nalješković, Nikola. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.6.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42856>.