struka(e): |

nepotizam (tal. nepotismo, prema nepote < lat. nepos, genitiv nepotis: nećak, unuk, potomak), težnja svjetovnih i duhovnih moćnika da povlašćuju rođake i miljenike i priskrbljuju im časti i službe. Nepotizam je bio poznat već u antici, no osobito je raširen postao u papinstvu u srednjem i novom vijeku. Poznato je, primjerice, da je već papa Hadrijan I. (772–795) nećaku Paskalu dao istaknutu službu u papinskoj kancelariji. Pojava nepotizma bila je posljedica činjenice da su pape često pripadali sukobljenim plemićkim rodovima koji su od njih očekivali podjeljivanje svjetovnih i crkvenih službi. Nepotizam je osobito bio izražen za avignonskih papa u XIV. st., a vrhunac je dosegnuo u razdoblju od XV. do XVII. st. Tada su pape, osim podjeljivanja unosnih crkvenih časti i službi, prepuštali svojim rođacima i dijelove crkvene države kao lena te su nastojali za njih stvoriti neovisne kneževine u Italiji. Značajna je za to vrijeme ustanova kardinala nećaka, rođaka kojega bi pape postavili za glavnog savjetnika i pomoćnika, uzdignuli na položaj kardinala i prepuštali mu nadzor nad znatnim dijelom papinske uprave. God. 1567. papa Pio V. ukinuo je podjeljivanje dijelova crkvene države kao lena, a 1692. papa Inocent XII. objavio je bulu kojom se papama za sva vremena zabranjivalo da posjede, službe i prihode dodjeljuju rođacima. – U svakidašnjem govoru, zloporaba službenoga položaja u korist rođaka i prijatelja.

Citiranje:

nepotizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/nepotizam>.