struka(e):

New South Wales [nju: sạuϑ wẹilz], savezna država u jugoistočnom dijelu Australije; obuhvaća 800 642 km², 6 917 658 st. (2011). Sastoji se od primorja Tihoga oceana (Tasmanovo more) na istoku, prostrane ravnice na zapadu i visokoga gorja između njih (Australske Alpe s vrhom Mount Kosciuszko, 2228 m; Modro gorje i dr.). Klima je u primorju suptropska, a u ravnici na zapadu i u gorju kontinentalna. U zapadnom dijelu teče rijeka Murray koja je, s pritocima Darling i Murrumbidgee, najdulja australska rijeka. Rijeke s istočnih gorskih pristranaka (Clarence, Smoky, Hunter) kratka su toka i ulijevaju se u Tihi ocean. Primorje i istočni gorski pristranci pokriveni su suptropskom (pretežno eukaliptovom) šumom; na zapadnoj ravnici razvijena je savana. New South Wales ekonomski je najrazvijenija savezna država Australije. U gradovima, pretežito u primorju Tihoga oceana, živi 3/4 stanovništva. Glavni je grad Sydney (3 908 642 st., Veliki Sydney 4 391 674 st., 2011) koji je ujedno i najveći grad Australije; ostali su veliki gradovi Newcastle i Wollongong. Područje New South Walesa okružuje administrativno izdvojeno područje glavnoga grada Australije Canberre (Australian Capital Territory, 2431 km²). Poljodjelstvo i stočarstvo važne su privredne grane koje ostvaruju oko 27% australske poljoprivredne proizvodnje. Uzgajaju se žitarice, u prvome redu pšenica, zatim pamuk, šećerna trska, povrće, voće (naranče, banane, ananas) i krmne biljke, te vinova loza. Stočarstvo je ekstenzivno, osobito u zapadnome savanskome području; uzgajaju se ovce (35% ovaca Australije), goveda (25%) i dr. New South Wales daje oko polovice australske proizvodnje drva; provodi se intenzivno pošumljivanje (eukalipt). Razvijeno je ribarstvo, a u novije doba osobito akvakultura. U rudarstvu najveću važnost ima ugljen (247 milijuna tona, 2015–16; izvozi se uglavnom preko terminala u Newcastleu) te srebro, cink, olovo, bakar (3. po proizvodnji u Australiji), zlato, opal (polovica svjetske proizvodnje) i antimon. Industrija New South Walesa ostvaruje više od 1/3 industrijske proizvodnje Australije; jaka je metalurgijska, metalna, strojograđevna, prehrambena, kemijska, petrokemijska i drvna industrija (tvornice papira), a u novije doba osobito su se razvile elektronička i farmaceutska industrija te biotehnologija. Glavni su izvozni proizvodi ugljen (luka Newcastle), aluminij, čelik, pamuk, vuna, lijekovi i pšenica. Najviše se izvozi u Japan. Sydney je najprometnija zračna luka kontinenta (41,1 milijun putnika, 2015–16); važna je trgovačka i putnička luka s kontejnerskim terminalom (Port Botany) koji je prema prometu drugi u zemlji (2,3 milijuna TEU, 2014–15).

Citiranje:

New South Wales. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/new-south-wales>.