novorođenče, dijete u prvih 28 dana nakon rođenja. U biološkom smislu, novorođenačko doba traje do završene prilagodbe djeteta na izvanmaternične uvjete života, koja u zdravoga djeteta protječe bez teškoća. Zrelost (vitalnost) novorođenčeta određuje se Apgar-indeksom. Tjelesna masa donošenoga zdravoga novorođenčeta (nošenoga punih 37 do puna 42 tjedna) u nas iznosi prosječno 3400 g (muška je novorođenčad u prosjeku 100 do 150 g teža od ženske). Duljina im iznosi 49 do 51 cm. U prvih tri do pet dana nakon rođenja dijete izgubi oko 7% svoje rodne mase zbog razmjernoga gladovanja i žeđanja te zbog gubitka tekućine mokrenjem, stolicama i neprimjetnim isparavanjem preko kože; taj se gubitak postupno nadoknađuje tijekom dva do tri tjedna. Koža novorođenčeta tanka je i pokrivena ostatcima tzv. sirastoga namaza (vernix caseosa), koji se može odstraniti ili ostaviti kao zaštita od infekcije ili ojedina dok se ne sasuši i otpadne. Pupčani bataljak (nastaje podvezivanjem pupkovine nekoliko centimetara iznad razine kože) otpada između 10. i 15. dana života. Od trećega dana nakon rođenja, u približno jedne trećine novorođenčadi pojavljuje se tzv. fiziološka žutica, koja nestaje nakon nekoliko dana; potraje li dugo ili se javi već prvoga dana, patološki je znak. Crijevo novorođenčeta ispunjeno je mekonijem, koji se izlučuje u prvih 12 do 24 sata. U budnom i opuštenom stanju novorođenče je u lagano savijenom (flektiranom) položaju, s oskudnom ili izraženom motorikom. Plač mu je snažan, reagira na svjetlo i ima tzv. primitivne reflekse, na temelju kojih se, nakon određenoga vremena, procjenjuju funkcije živčanoga sustava. Zbog prijelaza majčinih hormona na zametak tijekom trudnoće, kod novorođenčadi obaju spolova oteknu dojke oko 8. do 10. dana nakon rođenja, pa laganim pritiskom iz njih izlaze kapi žućkaste tekućine, tzv. vještičino mlijeko (dojke im se ne smiju tiskati zbog opasnosti od infekcije). Žensko novorođenče katkad ima krvavo-sluzavi iscjedak iz vagine, a muško novorođenče hidrokelu testisa.
