nutricionizam

nutricionizam (prema kasnolat. nutritio, genitiv nutritionis: hranjenje), znanost o prehrani, koja proučava hranjive tvari i druge sastojke hrane te različite procese koji se u organizmu zbivaju nakon unosa hrane (žvakanje, probava, apsorpcija, transport, metabolizam, interakcija, izlučivanje), ali i odnos i utjecaj hrane na organizam te sociološke, ekonomske, kulturološke i psihološke implikacije koje proizlaze iz tog odnosa. Nutricionizam se temelji na osnovnim načelima kemije, biokemije, biologije, mikrobiologije, fiziologije i anatomije, a u praksi i na načelima poljoprivrede, tehnologije, antropologije, medicine, sociologije, psihologije, ekonomije. Istraživanja s područja nutricionizma, osobito posljednjih godina, imaju glavnu ulogu u shvaćanju mnogih procesa vezanih uz prehranu i pojavu bolesti. Zato danas nutricionisti imaju sve veću važnost, kao istraživači i kao osobe koje prenose znanstvene spoznaje na sveopću i ciljanu populaciju radi očuvanja i poboljšanja zdravlja. Znanstvene se spoznaje primjenjuju i u kreiranju i promicanju nove hrane i prehrambenih proizvoda radi poboljšanja prehrane pojedinca i zemlje. Izobrazba stručnjaka iz toga područja važna je za razvijene zemlje i one u razvoju, jer su problemi vezani uz prehranu, iako različiti, gotovo podjednako prisutni u svim zemljama. (→ hrana)

Na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu postoji od 1983. dodiplomski, a od 1995. poslijediplomski studij nutricionizma, kao jedini takav studij u Hrvatskoj.

nutricionizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 10.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44451>.