struka(e):

njorke (Alcidae), por. morskih ptica iz reda šljukaricâ (Charadriiformes), snažna tijela, velike glave s kratkim i širokim kljunom, malih i slabih krila. Tri prednja prsta na nogama spojena su im plivaćom kožicom. Izvrsno rone, pri čem im krila služe kao vesla, a noge kao kormilo. Stanovnici su sjev. mora, a za jakih zima sele se u juž. krajeve. Hrane se rakovima i ribama. Gnijezde se na stijenama u golemim jatima (ptičja brda), a životinje dalekoga sjevera hrane se naveliko njihovim jajima i ptićima, koji su čučavci. Njorke su skupina koja je razvojno konvergentna pingvinima. Plosnatokljuna njorka (Alca torda) gnijezdi se na otočiću Helgolandu. Velika njorka (Pinguinus impennis), koja je bila velika kao patka, ali nije mogla letjeti, istrijebljena je u XIX. st. Mala njorka (Alle alle) duga je do 25 cm, a živi uz obale Grenlanda, Islanda i Svalbarda. Tupik (Fratercula arctica), velika kljuna, nalik na papagaja, živi u Sjevernom ledenom moru (do 80°N). Od roda Uria ističu se debelokljuna njorka (Uria lomvia) i tankokljuna njorka (U. aalge). Za vrijeme gniježđenja skuplja ih se na milijune na pustim otocima Sjevernoga ledenog mora.

Citiranje:

njorke. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/njorke>.