struka(e): medicina

odontom (prema grčkom ὀδούς, genitiv ὀδὀντος: zub), dobroćudni tumor zubnoga podrijetla; najčešći je oblik poremećaja u razvoju i nicanju zuba. Sastoji se od nakupine zubnih tkiva: cakline, dentina i cementa. Razlikuju se dva tipa odontoma: kombinirani i složeni ili kompleksni. Kombinirani odontom ovapnjena je nakupina zubnih tkiva u kojoj se raspoznaju tvorbe slične zubima, koje su međusobno odijeljene vezivnim tkivom. Najčešće je smješten u području gornje čeljusti, između sjekutića i očnjaka. Složeni ili kompleksni odontom građen je od nepravilne smjese tvrdih zubnih tkiva, koja nema anatomskih sličnosti sa zubima, a od okolne je kosti odvojen čahurom vezivnoga tkiva. Obično je smješten u području pretkutnjaka i kutnjaka obiju čeljusti. Oba tipa tumora mogu se pojaviti zajedno kao mješoviti odontomi. Odontom je veličine 10 do 15 mm, rijetko i do 4 cm. U približno 90% slučajeva smješten je između vratova i vrhova zubnoga korijena, a uglavnom se javlja uz trajne zube. Odijeljen je od kosti, pa se kirurški uspješno uklanja i ponovno se ne javlja. Više od 70% odontoma dijagnosticira se u dobi od 11 do 15 godina.

Citiranje:

odontom. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.12.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/odontom>.