struka(e): |

Oklahoma [oukləhọu'mə], savezna država u srednjem dijelu SAD-a, 181 038 km², 3 751 351 st. (2010). Obuhvaća dio ravnjaka Ozark i gorje Ouachita na istoku te područje Velikih nizina na zapadu. Riječna mreža pripada porječju Mississippija. Klima je prijelazna između vlažne suptropske i suhe kontinentalne. Oklahoma je u sastavu tzv. Cotton Belta (pamučnoga pojasa). Ubraja se u glavne proizvođače raži, pšenice i kikirikija u SAD-u. Poljodjelstvo je otežano zbog znatne erozije tla; u sušnijem, zapadnom području zemlja se obrađuje uz natapanje. U stočarstvu je među vodećim državama u SAD-u; prevladava govedarstvo i svinjogojstvo. Bogata su ležišta nafte (više od 85 000 bušotina) i prirodnoga plina (po proizvodnji treća u SAD-u, iza Texasa i Louisiane); manja su ležišta ugljena, ruda cinka i olova. Razvijene su proizvodnja zrakoplova (Tulsa), automobilskih guma (prva u SAD-u), strojogradnja, automobilska, prehrambena, metalna i petrokemijska industrija. Glavni je i najveći grad Oklahoma City; drugi je grad po veličini Tulsa. – Općenito se smatra da su prvi Indijanci pristigli na područje današnje Oklahome prije 15 000 godina. Prvi Europljani na tlu Mississippija bili su Francisco Vázquez de Coronado i Hernando de Soto, koji su onamo dospjeli 1541. istražujući tok rijeke Mississippi. Naseljeno pretežito nomadskim indijanskim plemenima, područje je naizmjence bilo pod kontrolom Španjolaca i Francuza sve do 1803., kada je, kao dio otkupljene Francuske Louisiane, pripalo Sjedinjenim Američkim Državama. Kada je 1813. bio osnovan Teritorij Arkansas, u njega je bila uključena i današnja Oklahoma. U dogovoru s federalnom vladom, indijanska plemena Cherokee, Chickasaw, Choctaw, Seminole i Creek povukla su se 1814–40. iz istočnih dijelova SAD-a prema zapadu i nastanila u Oklahomi. Zbog osobito velikih tegoba legendarna je postala seoba Cherokeeja iz Georgije 1838., poznata kao »put suza« (engl. the trail of tears). Za razliku od zaostalih starosjedilačkih Indijanaca, pridošla plemena imala su svoju upravu, školstvo i Crkvu, i živjela su u donekle autonomnoj, ali službeno neorganiziranoj administrativnoj zajednici, koja je od 1834. bila poznata kao Indijanski teritorij. Sve do 1870-ih na slobodna zemljišta preseljavani su Indijanci iz različitih dijelova SAD-a, pa je naziv Indijanski teritorij postao istoznačnica za cijelu Oklahomu. U Američkom građanskom ratu (1861–65) pet se doseljenih indijanskih plemena, tzv. Five Civilized Tribes, priklonilo Jugu, pa su ih pobjedničke federalne vlasti nakon rata prisilile da federaciji ustupe gotovo polovicu svojih zemalja. Te zemlje podijeljene su nomadskim plemenima Kiowa, Caddo, Comanche, Cheyenne, koja su se naselila u zapadnom dijelu Indijanskoga teritorija. Kako bi se zaštitila od njihovih upada, vojska je izgradila niz tvrđava, od kojih je prva bila Fort Sill, podignuta 1868. U 1870-ima cvala je trgovina stokom prema Kansasu. Intenzivnije naseljavanje Europljana počelo je tek nakon 1870 (što je službeno odobrio američki Kongres 1889) u vezi s otkrićem velikih nalazišta ugljena i izgradnjom željeznice kroz Oklahomu. Zapadni dio današnje Oklahome organiziran je 1890. u Teritorij Oklahoma, a njezin istočni dio postao je Indijanski teritorij. U to je doba prihvaćen i naziv Oklahoma, koji u jeziku Choctaw Indijanaca znači »crveni ljudi«. Postupno su ukidani indijanski zakoni i sudstvo i uvedena je nova uprava. Kako je u Indijanskom teritoriju sva zemlja bila zajedničko vlasništvo pet plemena, posebna komisija federalne vlade radila je od 1893. na podjeli te zajedničke zemlje na individualne parcele, koje su poslije dodjeljivane bijelim doseljenicima. Oba teritorija, Indijanski i Oklahoma, spojeni su 1906. i kao jedinstvena država Oklahoma primljeni su 1907. u Uniju, u kojoj su postali njezina 46. država. Agrarna obilježja gospodarstva naglo su se počela mijenjati nakon otkrića nafte 1897., pa je Oklahoma na početku XX. st. bila najveći proizvođač nafte u SAD-u.

Citiranje:

Oklahoma. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/oklahoma>.