struka(e):
Orzeszkowa, Eliza
poljska književnica
Rođen(a): Milkowszczyzna kraj Grodna, danas Mil’kaŭščyna u Bjelorusiji, 6. VI. 1841.
Umr(la)o: Grodno, Bjelorusija, 18. V. 1910.
ilustracija
ORZESZKOWA, Eliza

Orzeszkowa [ožeško'va], Eliza, poljska književnica (Milkowszczyzna kraj Grodna, danas Mil’kaŭščyna u Bjelorusiji, 6. VI. 1841Grodno, Bjelorusija, 18. V. 1910). Podrijetlom iz zemljoposjedničke obitelji. Školovala se u Varšavi, ali je veći dio života provela u pokrajini, gdje se bavila prosvjećivanjem i dobrotvornim radom. Tijekom Siječanjskoga ustanka (1863–64) aktivno pomagala ustanicima. Od 1869. živjela je u Grodnu. Suosnovala je (1879) knjižaru i izdavačku kuću u Vilniusu, koju su vlasti zbog njezine domoljubne orijentacije zatvorile, a nju osudile na višegodišnju internaciju. U književnosti se javila (1866) kao zagovornica pozitivizma, socijalne filozofije pod utjecajem H. Th. Bucklea i H. Spencera te ideje »organičnoga rada« i »rada iz temelja«, koji su romantizam trebali zamijeniti racionalnim domoljubljem i izgradnjom institucija građanskoga društva. Iz okvira didaktične i tendenciozne književnosti u službi realizacije pozitivističkoga programa izdvaja se njezina proza o ugroženim društvenim manjinama u uvjetima antisocijalne kapitalizacije zemlje i društvene nepravde: pripovijetke o gradskoj djeci (Slika iz gladnih vremenaObrazek z lat głodowych, 1866), romani o Židovima (Gospodin GrabaPan Graba, 1872; Eli Makower, 1875) i ženama (Wacławin dnevnikPamiętnik Wacławy, 1871; Marta, 1873). Problemi izgradnje društva nakon ustanka i ukidanja kmetstva obilježili su njezino zrelo spisateljsko razdoblje, u kojem se poetički približila realističkomu modelu, s jasnom vrijednosnom okosnicom: roman Meir Ezofowicz (1878) portret je Židova iz puka koji se bori s običajima poljske sredine, a Prostak (Cham, 1888) lirska apologija sela suprotstavljenoga izopačenosti grada. Njezin je najbolji roman Na Njemenu (Nad Niemnem, 1887), epska realistička slika sukoba visoke aristokracije i osiromašenoga sitnoga plemstva, kozmopolitizma i domoljublja, pri čem zastupa potrebu uspostavljanja racionalnoga spoja poduzetnosti i pragmatičnosti te domoljubnoga entuzijazma. U kasnom razdoblju njezina stvaralaštva zamjetni su elementi psihologizacije te naglašen moralizam, osobito u romanima Bene nati (1891), Dva pola (Dwa bieguny, 1893) i Australac (Australczyk, 1896). Orzeszkowa je istaknuta pozitivistica, moralni i društveni uzor svojega doba te do danas jedna od najpopularnijih i najutjecajnijih poljskih književnica uopće.

Citiranje:

Orzeszkowa, Eliza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/orzeszkowa-eliza>.