Osetija (Alanija), povijesno područje u središnjem dijelu Kavkaza. Teritorij današnje Sjeverne i Južne Osetije prvobitno su naseljavali Skiti i Sarmati, čije su potomke u VII. st. protjerali Alani, koji su u IX. st. osnovali državu i primili kršćanstvo iz Bizantskoga Carstva. Pošto su Mongoli polovicom XIII. st. srušili alansku državu, preživjeli Alani povukli su se u kavkaske planine. Pod pritiskom Krimskoga Kanata i Osmanskoga Carstva sklopili su savez s carskom Rusijom, koja je pod izlikom da ih štiti osvojila do 1774. nizinske dijelove Osetije, a ostatak do 1806. To je područje bilo u sastavu Rusije sve do Listopadske revolucije i ruskoga građanskog rata (1918–22), kada su ga do 1921. držale postrojbe bjelogardijaca. Nakon pobjede sovjeta područje je 1921. bilo uključeno u Planinsku Autonomnu Sovjetsku Socijalističku Republiku, u sastavu koje je ostalo do 1924., kada je proglašeno sovjetskom autonomnom oblašću. God. 1936. sjeverna Osetija uspostavljena je kao Sjevernoosetska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Ruske SFSR, dok je južna Osetija uspostavljena kao Južnoosetska Autonomna Oblast u sastavu Gruzijske SSR. Za II. svjetskog rata dijelovi obiju Osetija bili su sve do sovjetskog protunapada 1942. pod njemačkom okupacijom. Raspadom SSSR-a 1990. Južna Osetija proglasila se republikom (→ gruzija); nakon sukoba uspostavljeno je 1992. primirje pod nadzorom ruskih mirovnih snaga.
