Ostrovica

Ostrovica, selo u Dalmaciji, 20 km sjeverozapadno od Skradina; 86 st. (2011). Leži na 170 m apsolutne visine, uz željezničku prugu Knin–Zadar. Crkva sv. Ante Padovanskoga iz XVIII. st. Poljodjelstvo; stočarstvo (ugl. ovca). – Ostatci gradinskoga naselja na uzvisini iznad sela upućuju na kontinuitet nastanjenosti od razdoblja prapovijesti. Arheološka istraživanja otkrila su ostatke rimskoga graditeljstva, te više primjeraka epigrafskih spomenika, skulptura, keramike i novca. Iz ranoga srednjega vijeka potječe više ulomaka starohrvatskoga crkvenoga namještaja s ostatcima natpisa i pleterne dekoracije. U srednjem vijeku u Ostrovici je bila podignuta utvrda, koja je od XIII. do sredine XIV. st. bila jedno od sjedištâ knezova Bribirskih. God. 1347. Grgur II. i Juraj III. Bribirski ustupili su Ostrovicu kralju Ludoviku I. Anžuvincu u zamjenu za utvrdu Zrin u Slavoniji. Otada je Ostrovica bila glavna utvrda kraljevske županije Luka. God. 1388. zauzeo ju je bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić. U prvoj polovici XV. st. neuspješno ju je nastojala steći Mletačka Republika, kako bi njezinim posjedovanjem učvrstila obranu svojih zadarsko-šibenskih priobalnih stečevina. God. 1523. osvojili su ju Osmanlije, u čijoj je vlasti ostala do sredine XVII. st., kada je pripala novoosvojenim mletačkim područjima u dalmatinskom zaleđu te je naseljena novim stanovnicima. Otada utvrda gubi vojno značenje. Za Domovinskoga rata pod srpskom okupacijom 1991–95.

Ostrovica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.11.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45811>.