Ostrovica, selo u Dalmaciji, 20 km sjeverozapadno od Skradina; 61 st. (2021). Leži na 170 m apsolutne visine, uz željezničku prugu Knin–Zadar. Crkva sv. Ante Padovanskoga iz XVIII. st. Poljodjelstvo; stočarstvo (ugl. ovca). – Ostatci gradinskoga naselja na uzvisini iznad sela upućuju na kontinuitet nastanjenosti od razdoblja prapovijesti. Arheološka istraživanja otkrila su ostatke rimskoga graditeljstva, te više primjeraka epigrafskih spomenika, skulptura, keramike i novca. Iz ranoga srednjega vijeka potječe više ulomaka starohrvatskoga crkvenoga namještaja s ostatcima natpisa i pleterne dekoracije. U srednjem vijeku u Ostrovici je bila podignuta utvrda, koja je od XIII. do sredine XIV. st. bila jedno od sjedištâ knezova Bribirskih. God. 1347. Grgur II. i Juraj III. Bribirski ustupili su Ostrovicu kralju Ludoviku I. Anžuvincu u zamjenu za utvrdu Zrin u Slavoniji. Otada je Ostrovica bila glavna utvrda kraljevske županije Luka. God. 1388. zauzeo ju je bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić. U prvoj polovici XV. st. neuspješno ju je nastojala steći Mletačka Republika, kako bi njezinim posjedovanjem učvrstila obranu svojih zadarsko-šibenskih priobalnih stečevina. God. 1523. osvojili su ju Osmanlije, u čijoj je vlasti ostala do sredine XVII. st., kada je pripala novoosvojenim mletačkim područjima u dalmatinskom zaleđu te je naseljena novim stanovnicima. Otada utvrda gubi vojno značenje. Za Domovinskoga rata pod srpskom okupacijom 1991–95.
