STRUKE:

Paližna, Ivan

Paližna, Ivan, prior ivanovaca i ban Slavonije, Hrvatske i Dalmacije (?, – ?, 1390). Iz statusa nižega plemića uzdignuo se, kako to tvrdi talijanski pjesnik Lorenzo de Monacis, uz pomoć kralja Ludovika I. Anžuvinca. God. 1366. spominje se pri diobi očeva imanja. Oko 1370. napao je Split, a dvije godine poslije sudjelovao u ratu protiv Venecije na strani Francesca Carrare, gospodara Padove. Carrarska kronika (Cronaca Carrarese) naziva ga Zuane Ongaro i Zuane Zotto, a u dvije neobjavljene kronike navodi se pod imenima Zuane de Polisna Schiavo i Zuane Dalmato de Poliza. U ratu protiv Venecije odnio je nekoliko pobjeda. F. Carrara mu je za nagradu dopustio da 1373. stupi u službu Barnabe Viscontija, koji se spremao za rat protiv pape. Nije jasno kada je i kako došao na čelo Ugarskoga priorata ivanovaca (Vranskoga priorata). Na toj se dužnosti spominje već u travnju 1379., iako je njegov prethodnik Raymond de Beaumont u Rimu još u veljači 1381. nosio istu titulu. Vjerojatno ga je na položaj priora imenovao kralj, a 1382. veliki magistar Reda podijelio mu je priorat na deset godina i dopustio mu podizanje utvrda na posjedima Reda, ali i na vlastitima. Iduće mu je godine položaj priora potvrdio generalni kapitul Reda u Valence sur Rhône. Zbog nastojanja da povrati ranije izgubljene posjede ivanovaca, došao je u sukob s nekim hrvatskim i ugarskim velikašima i dalmatinskim gradovima. Njegov položaj otežavala je i podjela unutar ivanovaca, potaknuta papinskim raskolom. God. 1383. Paližna se pridružio pobuni protiv kraljica Elizabete i Marije, ali su one osvojile Vranu i priorat dodijelile Ivanu od Hédervára. Paližna se sklonio kod bosanskoga kralja Tvrtka I. Kotromanića, a 1385. pridružio se Karlu Dračkomu. U srpnju 1386. veliki magistar ivanovaca, koji je bio na protupapinoj strani, imenovao je novoga priora, ali se Paližna i dalje ponašao kao vranski prior, pri čem je očito imao podršku Reda u Hrvatskoj. Bosanski kralj Tvrtko pomogao mu je u ratu protiv kraljica i kralja Sigismunda Luksemburgovca te mu je dao titulu bana Slavonije, Hrvatske i Dalmacije. God. 1387. kraljica Elizabeta bila je ubijena u njegovoj utvrdi u Novigradu kraj Zadra. Sljedeće godine (1388) Split, Šibenik i Zadar sklopili su savez protiv njega i bosanskoga kralja Tvrtka. Vrlo je vjerojatno da je upravo on (a ne Ivan Horvat) bio ban Ivan, koji je vodio križare u bitki na Kosovu 1389. U rujnu iste godine napao je Zadar, a u travnju 1390. predali su mu se, kao Tvrtkovu predstavniku, Split, Šibenik i Trogir. Uskoro potom je umro.

Paližna, Ivan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46287>.