STRUKE:

palme

ilustracija
PALME, datulja, Phoenix canariensis
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6

palme (od latinskog palma: palma) (Palmae), biljna porodica jednosupnica kojoj pripada oko 220 rodova s približno 1200 vrsta. To su drvolike, često vrlo visoke biljke, koje na vrhu nerazgranjena, stupasta debla nose čuperastu krošnju, sastavljenu od lepezastih ili perastih listova. Cvjetovi, većinom jednospolni, skupljeni su u metličaste cvatove, koji su u početku ovijeni velikim tuljcima (spatha). Ocvijeće od 6 listića većinom je zeleno, a rijetko živo obojeno. U cvijetu je jedna nadrasla, trogradna plodnica ili su po tri jednogradne s po jednim sjemenim zametkom. Cvjetove oprašuju vjetar (anemogamija) i kukci (entomogamija). Plod je koštunica, boba ili orah. Palme žive samoniklo većinom u tropskim i suptropskim krajevima, a u ostalim se područjima uzgajaju kao ukrasne biljke. U hladnijim se krajevima drže preko zime u staklenicima, a u toplijima, pa tako i u hrvatskom primorju, prezimljuju u prirodi. U Europi (u zapadnom Sredozemlju) raste samoniklo jedino niska žumara (Chamaerops humilis), koja se i uzgaja. Osim nje uzgajaju se palme s lepezastim listovima Livistona chinensis, L. australis i Trachycarpus excelsa, koje su vrlo otporne, zatim Pritschardia filifera iz Kalifornije, poznata po nitastim vlaknima na listovima. Od palmi perastih listova najčešće se uzgajaju datulje (Phoenix dactylifera), P. canariensis, kokosova palma (Cocos nucifera), Jubaea spectabilis iz Čilea, Saeforthia elegans iz istočne Australije. Palme s dvostruko perastim listovima, kao Caryota urens iz jugoistočne Azije, i palme sa stablima koja se penju, npr. vrste roda Calamus, kultiviraju se u velikim, vlažnim staklenicima. Elastične stabljike roda Calamus, os. španjolske trske (C. rotang), rastu kao lijane u istočnoj Indiji. Daemonorops draco iz istočne Indije i s Malajskog arhipelaga ima dugu stabljiku, koja se povija oko drugih stabala; daje najbolje istočnoindijsko crvenilo, tzv. zmajevu krv (Resina draconis), koja se primjenjuje u proizvodnji lakova. Copernicia cerifera iz tropskih krajeva Brazila daje karnauba-vosak (→ karnauba). Vosak vrste Ceroxylon andicola služi kao nadomjestak za karnauba-vosak. Tvrde koštice istočnoafr. vrste Hyphaene thebaica primjenjuju se kao tzv. biljna (vegetabilna) slonova kost, koja se dobiva također iz tvrdog ovoja sjemenaka polinezijskoga roda Caelococcus. Brazilsku biljnu slonovu kost daju vrste Phytelephas macrocarpa i Ph. microcarpa. Borassus flabelliformis iz Senegala i Gambije, Indije i susjednih područja daje palmina vlakna, šećer, škrob sago, palmino vino. Od palme Raphia ruffia s Madagaskara i njezinih srodnika izrađuju se rafijina vlakna. Metroxylon rumphii i M. laeve sa Sundskog otočja i Moluka daje indijski sago, koji služi za hranu i u tekstilnoj industriji. Do 17 m visoka palma Areca catechu daje betelove orahe, koji se, umotani u listove biljke Piper betle, žvaču kao stimulans po cijeloj istočnoj i jugoistočnoj Aziji. Iz plodova do 25 m visoke palme Elaeis quineensis dobiva se ulje, koje se rabi pretežno za hranu.

Palme su od pradavnih vremena raširena i cijenjena stabla na Istoku i u Sredozemlju, ukras oaze, zaklon i okrjepljujuća hrana. U poeziji su simbol savršenstva, ljepote, sklada, mudrosti; u liku palme prikazuje se drvo života. Zbog svoje ljepote i pravilnosti, palmine su grane čest ornamentalni ukras u likovnim ostvarenjima (Babilon, Egipat, Palestina, Kreta), os. stilizirane u grčkoj plastici (→ palmeta). Kod Židova palme služe za ukras hrama, upotrebljavaju se i prigodom Blagdana sjenica. U helenističko doba palma je općenito bila simbol radosti, slavlja, pobjede. Prema Evanđelju, narod je s palminim granama dočekao Isusa pri njegovu ulasku u Jeruzalem. Kao uspomena na to u kršćanskoj liturgiji nose se palmine grančice u ophodu na Cvjetnicu. U kršćanskoj ikonografiji palma je simbol pobjede mučenika nad smrću. Kod Grka i Rimljana slavili su vojskovođu trijumfatora palminim granama, kojima je bila izvezena i njegova svečana odjeća (toga i tunica palmata).

palme. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.2.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46309>.