Peckinpah, Sam

ilustracija
PECKINPAH, Sam
ilustracija1ilustracija2

Peckinpah [pe'kinpɔ:], Sam, američki filmski i televizijski redatelj i scenarist (Fresno, 21. II. 1925Inglewood, 28. XII. 1984). Studirao dramu na sveučilištu Southern California. Filmsku karijeru počeo kao asistent redatelja i suradnik na scenariju D. Siegela, zatim je bio televizijski scenarist i istaknuti redatelj. Kao filmski redatelj debitirao 1961. vesternom Kobni suputnici (The Deadly Companions), golem uspjeh postigao svojim drugim filmom, svojevrsnim mementom klasičnoga herojskog vesterna, Pucnji poslije podne (Guns in the Afternoon/Ride the High Country, 1962). Režirajući pod utjecajem silovitih filmova J. Hustona i A. Kurosawe, Peckinpah je, kao jedini dostojan nasljednik J. Forda i H. Hawksa te inovator u žanru, stvorio supervestern, u kojem se spajaju nostalgija za mitskim junacima (posebno zamjetljiva i u njegovim postvesternima, npr. Šampionu rodeaJunior Bonner, 1972) i klasičnim obrascima žanra s modernističkom retoričkom agresivnošću i novoholivudskom naturalističnošću, u čem se posebno izdvaja Divlja horda (The Wild Bunch, 1969). Desetak godina jedan od najistaknutijih autora Hollywooda, u čestim sukobima s producentima; zbog krajnje nesređena života karijera mu je od kraja 1970-ih jenjala. Ostali značajniji filmovi: Sierra Chariba (Major Dundee, 1965), Balada o Cable Hogueu (The Ballad of Cable Hogue, 1970), Psi od slame (Straw Dogs, 1971), Bivši prijatelj Kid (Pat Garrett and Billy the Kid, 1973), Donesite mi glavu Alfreda Garcije (Bring Me the Head of Alfredo Garcia, 1974), Željezni križ (Cross of Iron, 1977., snimljen u Hrvatskoj) i Ostermanov vikend (The Osterman Weekend, 1983).

Peckinpah, Sam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.4.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47247>.