periodizacija (prema period), jedan od osnovnih načina kojima povijest književnosti organizira vlastiti predmet služeći se jedinicama manjeg ili većega vremenskoga, prostornog i predmetnoga dosega. Za njih su se, ovisno o nacionalnoj tradiciji, metodi i području primjene, rabili različiti nazivi (epohe, razdoblja, periodi, formacije, naraštaji, pokreti, skupine, krugovi). U nastojanju da razvrstaju književni korpus prošlosti, te se jedinice mogu oslanjati bilo na kronološke, političke, ideološke, duhovne, estetičke, žanrovske, stilske ili jezične parametre. Kako se malo-pomalo napuštaju globalne periodizacijske odrednice, tako se povećava potreba za finijom raščlambom uz pomoć kombiniranja i lokalizacije kriterija. Suvremena teorija književne historiografije upozorava da, zbog dinamike i raznolikosti područja koje pokrivaju, izdvojeni periodizacijski pojmovi imaju ograničenu sadržajnu vrijednost. No unatoč izraženoj skepsi, napose prema sveobuhvatnim pojmovima, književna se historiografija ne da zamisliti bez svojih osnovnih radnih instrumenata. Kritike više smjeraju na to da se spriječi dojam kako nizanje pojmova odražava prirodno i logično kretanje književne povijesti. Riječ je o privremenim operativnim kategorijama smještenima u pomično polje razlika svoje razgranate uporabe gdje mijenjaju funkciju ovisno o zauzetoj kulturnoj, književnopovijesnoj i teorijskoj perspektivi. To znači da se periodizacijski pojmovi danas više ne objašnjavaju isključivo iz književnosti kao predmeta na koji se odnose, već isto tako iz institucijskih zakonitosti same književne povijesti te iz njezina položaja u širem akademskom, intelektualnom i kulturnom kontekstu. Njihova je uporaba rezultat konsenzusa unutar znanstvene zajednice pa se i njihova mijena može bolje objasniti izazovima kojima je ta zajednica izložena iznutra i izvana negoli mijenama književnosti kao predmeta periodizacije. Periodizaciju dakle treba razumjeti kao sastavni dio reprodukcije i legitimacije institucije povijesti književnosti u širem kontekstu drugih, npr. književnih, duhovnih, nacionalnih, političkih, obrazovnih ili izdavačkih institucija koje su s njom na ovaj ili onaj način povezane.
