STRUKE:

Perušić

Perušić, hrvatska obitelj, ogranak plemenitog roda Kolunića. Podrijetlom iz mjesta Bilić u županiji Pset. Prvi se poznati Perušići, Petar, Juraj, Franko i Blaž, spominju kao susjedi i svjedoci 1437. prilikom uvoda Katarine Frankapan i sina joj Jurja u posjed grada Rmnja i distrikta Lapac na Uni. Padom Bosne (1463) obiteljska su im imanja postala izravno ugrožena, pa su sudjelovanjem u obrani nastojali isplativim službama steći posjede na sigurnijim prostorima. Istaknuti je pripadnik obitelji bio Gašpar (u. 1507), banski namjesnik (1484), porkulab (zapovjednik) grada Rmnja (1484), banovac Kraljevine Hrvatske (1493), porkulab gradova Bilaja u Psetu (1495) i Ostrovice u Bužanima (1505). On je već 1487. s braćom Petrom i Matkom dobio u ime vjerne službe od kneza Anža Frankapana Brinjskoga dva istoimena mjesta s vlastelinstvima, Vrhovine u županijama Gackoj i Bužanima, koja im je nakon Petrove smrti Anž nanovo potvrdio (1495). S vremenom su Buške Vrhovine postale njihovim središnjim dvornim mjestom, pa su i prozvane po njima Perušić. Služeći Frankapanima i hercegu Ivanišu Korvinu stekli su posjede i na prostoru županije Luka, gdje je također jedan posjed dobio ime po njima (Perušić Benkovački). Gašpara su naslijedili sinovi Gašpar Mlađi i Grgur. U sljedećem se naraštaju uz Gašpara Mlađega osobito istaknuo Petrov sin Ivan. Gašpar Mlađi stekao je slavu vrsnoga protuosmanskog vojskovođe, pa ga je N. Jurišić preporučio kralju Ferdinandu I. Habsburškom da ga postavi na mjesto kapetana lakoga konjaništva grada Bihaća, a Ivan je neposredno prije Cetinskog sabora (1527) bio poslanikom hrvatskih staleža na Ferdinandovu dvoru u Beču. No već je iste godine Ivan preminuo u Veneciji, gdje je sa sinovima i rođakom Franjom Babićem razvio uspješnu veletrgovinu suknom. Kao pristaša kralja Ivana Zapolje, Gašpar Mlađi stekao je znatna imanja u Gornjoj Ugarskoj, kamo se s obitelji trajno preselio nakon gubitka matičnih posjeda u Lici i Bužanima.

Perušić. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47772>.