Peteranec, naselje i općinsko središte 6 km sjeveroistočno od Koprivnice; 1240 st. (2021). Leži na 133 m apsolutne visine. Župna crkva sv. Petra i Pavla iz 1773. sa župnim dvorom iz 1870. Rodno mjesto književnika F. Galovića (poprsje iz 1954; rad I. Sabolića); smotra pjesništva Galovićeva jesen. U zgradi kapetanije iz 1775. Zavičajni muzej (spomen-galerija skulptura I. Sabolića, koji je također rođen u Peterancu; zbirka grafika I. Lackovića Croate). Poljodjelstvo; stočarstvo (svinja, govedo). Proizvodnja i termička obradba stakla; mlin za žitarice. – Najstariji nalazi, pronađeni južno od sela, potječu iz ranoga mlađega kamenog doba. Srednjovjekovna župna crkva sv. Petra prvi se put spominje 1267. Selo Peteranec koje se spominje u kasnijim izvorima nalazilo se na mjestu prijelaza preko rijeke Drave, a stradalo je u osmanskim prodorima sredinom XVI. st. Bilo je obnovljeno početkom XVII. st., a župa je ponovno utemeljena 1789. Do sredine XVIII. st. bilo je sastavni dio Koprivničkoga vlastelinstva (tzv. Provincijala), a tada je bilo pripojeno Vojnoj krajini, gdje je ubrzo postalo satnijskim središtem Đurđevačke pukovnije te školskim središtem za Peteransku i Sokolovačku satniju. God. 1765. Peteranec je bio proglašen slobodnim krajiškim vojnim komunitetom, ali je ubrzo izgubio povlastice pa je vraćen u status seoskoga naselja. Od 1871. do 1875. bio je središte istoimenoga kotara, a potom velike općine koja je obuhvaćala istočni dio koprivničke Podravine. U to je doba imao najveći broj stanovnika u svojoj povijesti (2645 st. 1869. god.). Između dvaju svjetskih ratova pripadao je među najrazvijenija podravska sela.
