plašt.
1. Ogrtač bez rukava, pokriva leđa i nosi se na ramenima iznad ostale odjeće. Ovisno o podneblju i svrsi raznih je oblikâ, materijala i duljina; koristi se za obranu tijela od vremenskih utjecaja, kao modni dodatak te kao dio nacionalne ili ceremonijalne odjeće. Od najstarijih vremena dolazi u svim krajevima svijeta, u različitim kulturama, a nose ga oba spola. U antičkoj Grčkoj (himatij, hlamida) i Rimu (pala, toga) bio je dio svakodnevne odjeće, štitio je od nepovoljnih vremenskih uvjeta, ali je bio i pokazatelj statusa i bogatstva. U egipatskoj kulturi i na Orijentu bio je simbol vladara. To se obilježje plašta prenijelo i u srednjovjekovnu Europu pa je na dvorovima plašt postao jedan od simbola vladarske časti. Koristio se i za putovanja, pri jahanju i za noćne izlaske. Od sredine XVI. st. značajan je i kao modni dodatak. U barokno doba dio je građanske odjeće, a ostao je popularan i u modi XVIII. i XIX. st. Plašt je također sastavni dio svečane liturgijske odjeće mnogih religija (mantija u Istočnoj crkvi, biskupski pluvijal u Katoličkoj crkvi), te prepoznatljiv dio nacionalnih nošnji i obilježja nekih naroda i područja (pončo, arapski burnus, indijski sari, venecijanski tabarro). Tipovi plašta pojavljuju se i kao dio vojne i policijske uniforme (npr. u Francuskoj i Velikoj Britaniji). Dio je službene odjeće pojedinih profesija (suci, odvjetnici) i svečane akademske odjeće (rektori, studentske promocije). Koristi se i danas u večernjim prilikama kao dio svečane ženske ili muške toalete. U trivijalnoj književnosti, filmu i stripu sastavni je dio odjeće super-junaka, vampira, vještica i iluzionista, a popularan je i detalj kostima maškara i karnevala.
2. U zoologiji, tkivo priljubljeno uz ljušturu mekušaca (Mollusca). Kod kopnenih puževa preuzeo je ulogu površine za disanje, a u plaštenjaka obavija cijelo tijelo.
3. U geometriji, ploha koja omeđuje neko tijelo (plašt stošca, valjka i dr.).
