Ploče, grad i luka u Dalmaciji; 4711 st. (2021). Leži u području neretvanske delte, uz Jadransku magistralu i željezničku prugu Mostar–Sarajevo. Veći je dio prometa uvoz za BiH; ukupan lučki promet 4,4 mil. t tereta (2011; aluminij, drvo, ugljen, koks, benzin, soja, sojino ulje i dr.). Proizvodnja dijelova za motorna vozila, papirne galanterije i ambalaže od plastike. Trajektna veza Ploče–Trpanj (Pelješac).
U pisanim se izvorima spominje od srednjega vijeka, uglavnom u ispravama dubrovačke provenijencije, a prvi put 1387. kao luka Ploča koja je pri ušću Neretve. Tada nisu bile naselje, nego tek morsko pristanište, a današnji množinski oblik naziva grada u uporabi je od 1954. Iako su mletačke i austrijske vlasti u XVIII. i XIX. st. planirale izgradnju luke na tome mjestu, ponovna su snimanja terena i prva mjerenja bila obavljena tek 1922. i 1923. Za Kraljevine Jugoslavije bila je donesena odluka o gradnji luke pod nazivom Aleksandrovo (1936), a radovi na njoj započeti su 1939., dočim su radovi na izgradnji željezničke pruge prema Metkoviću počeli već 1937. Za NDH područje je pripadalo Velikoj župi Hum. Kako su Ploče do kapitulacije Italije 1943. bile u talijanskoj okupacijskoj zoni, nazivaju se Porto Tolero (mletački naziv zabilježen u Atlasu Mletaka Vincenza Marije Coronellija). Za potrebe transporta boksita iz mostarskih rudnika, nastavljeni su radovi na izgradnji luke i pruge te je do 1942. bio dovršen dio luke i izgrađena uskotračna željeznička pruga Metković–Ploče, ali je potkraj II. svjetskog rata, pri povlačenju njemačke vojske luka bila uništena. Nakon rata obnovljena je te je započela izgradnja i naseljavanje naselja. Inicijativu za daljnji razvoj luke i grada snažno su, radi razvoja Bosne i Hercegovine, podupirali tamošnji dužnosnici. Ploče su bile preimenovane u Kardeljevo 1950–54., te ponovno 1980–90. Od početka 1950-ih umjesto drvenih stambenih baraka u kojima su stanovali lučki i transportni radnici počinju se graditi stambene zgrade, 1951. elektrificirane su te je završena izgradnja vodovoda, a dotadašnja pučka škola, otvorena 1947., prerasta u osmogodišnju, 1952. otvara se kino, 1953. započinje srednjoškolsko obrazovanje, isprva za zanatska i radnička zvanja, od 1954. i gimnazijsko, 1958. osniva se Narodno sveučilište (danas Pučko učilište). Luka i naselje, koje je općinsko središte od 1952., ubrzano su napredovali nakon izgradnje Jadranske magistrale i ceste Mostar–Ploče (1965), te željezničke pruge Sarajevo–Mostar–Ploče (1966). Za Domovinskoga rata 1991–92. Ploče su u nekoliko navrata granatirane. Nakon što su hrvatske snage u rujnu 1991. osvojile tamošnju vojarnu JNA, osnovana je ratna luka koja je nakon nekoliko mjeseci prerasla u Pomorsko zapovjedništvo za južni Jadran. Katolička župa utemeljena je 1961. dok je župna crkva posvećena 2007.
