STRUKE:

poliesteri

poliesteri (poli- + esteri), polimerni materijali koji u makromolekularnim temeljnim segmentima sadrže esterske skupine (–CO–O–).

Nezasićeni poliesteri (UP) duromerne su smole koje u svojim makromolekulama sadrže nezasićene (dvostruke) veze. Proizvode se u dvama stupnjevima: u prvome, polikondenzacijom nezasićenih dikarboksilnih kiselina (ili njihovih anhidrida) s dialkoholima (glikolima), nastaju linearni poliesteri malih relativnih molekularnih masa (do 3000), kao u primjeru reakcije maleinske kiseline i etilen-glikola:

n HOOC–CH=CH–COOH + n HO–CH2CH2–OH → 

(–CO–CH=CH–COO–CH2CH2–O–)n + 2n H2O.

Od glikola se najčešće rabe etilen-glikol ili propilen-glikol, a kao dikiseline anhidridi maleinske i fumarne kiseline. U drugom stupnju, dodatkom vinilnoga monomera (najčešće stiren) i njegovom reakcijom s dvostrukim vezama linearnih poliestera, nastaju umreženi, čvrsti polimeri dobrih mehaničkih svojstava, koji se često ojačavaju staklenim vlaknima. Nezasićeni poliesteri najviše služe kao konstrukcijski materijali u građevinarstvu, za izradbu čamaca i drugih plovila te u industriji vozila.

Zasićeni poliesteri (SP). Od zasićenih su poliestera najvažniji alkidne smole, → polikarbonat, → poli(etilen-tereftalat) i arileni.

Alkidne smole najvažnija su skupina sintetskih veziva za boje i lakove. Nastaju reakcijom polialkohola (glicerola, pentaeritritola) i polikarboksilne kiseline (ftalne, izoftalne) ili anhidrida, uz naknadnu modifikaciju masnim kiselinama, što im daje raznolika primjenska svojstva.

Arileni su aromatski poliesteri koji pripadaju skupini plastomernih tekućih kristala. Ističu se velikom čvrstoćom i udarnom žilavošću, postojanošću oblika i povećanom toplinskom postojanošću. Najzastupljeniji su oni na temelju hidroksibenzojeve i hidroksinaftalenske kiseline i njihovih smjesa. Zbog visoke cijene rabe se samo u manjem opsegu, prvenstveno kao konstrukcijski materijali za dijelove uređaja i aparata, u zrakoplovnoj i elektroničkoj industriji i za izradbu optičkih vlakana.

poliesteri. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.2.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49143>.