Poncelet [pslε'], Jean-Victor, francuski matematičar i inženjer (Metz, 1. VII. 1788 – Pariz, 22. XII. 1867). Diplomirao je na École polytechnique 1810. i na vojnoj topničkoj i inženjerskoj školi École d’Application de l'artillerie et du génie 1812. u Metzu, gdje je predavao mehaniku 1825–35. Potom je u Parizu predavao mehaniku na Fakultetu znanosti (1835–48) i bio ravnatelj École polytechnique (1848–50).
Kao inženjerski časnik sudjelovao je u Napoleonovu pohodu na Rusiju, bio zarobljen te je u ruskom zarobljeništvu (1813–14) napisao svoje najznačajnije djelo Rasprava o projektivnim svojstvima likova (Traité des propriétés projectives des figures, 1822). Izdvojivši određenu skupinu svojstava likova, tzv. projektivna svojstva, u poseban geometrijski sustav, postao je osnivačem projektivne geometrije. Razvio je koncept paralelnih pravaca koji se sastaju u točki u beskonačnosti. Među ostalim se tu prvi put susreću i osnove načela dualiteta i kontinuiteta. Bavio se i primijenjenom matematikom, posebice tehničkom mehanikom i hidraulikom. Eksperimentalno je potvrdio i proširio Coulombov zakon trenja, 1831. U djelima Uvod u industrijsku mehaniku (Introduction à la mécanique industrielle, 1829) i Rasprava o industrijskoj mehanici, fizikalnoj ili eksperimentalnoj (Traité de mécanique industrielle, physique ou expérimentale, I–III, 1844) iznio je osnove primijenjene mehanike i predložio poboljšanja turbina i vodenih kotača.
Bio je član francuske Akademije znanosti od 1834., Royal Society od 1842., ruske Carske akademije znanosti od 1857. i Američke akademije umjetnosti i znanosti od 1865. Po njem su nazvani krater na Mjesecu (Poncelet) i planetoid (29647 Poncelet).
