porota (izvedeno od arhaizma rota: prisega), sudjelovanje građana u sudovanju u svojstvu povremenih sudaca laika (porotnika). Prvotno ustanova engl. prava preuzeta u pravo pojedinih eur. kontinentalnih država nakon Francuske revolucije, koja je, po engl. uzoru, za suđenje u kaznenim predmetima uvela sud sastavljen od dvaju dijelova: od vijeća stalnih profesionalnih sudaca i porote sastavljene od povremenih sudaca građana. Nakon provedene javne kontradiktorne rasprave, kojom je upravljao predsjednik vijeća profesionalnih sudaca, porota je odlučivala o činjeničnim pitanjima, o tome je li okrivljenik kriv u smislu optužnice. Ako je porota odlučila da optuženik nije kriv, smatrao se oslobođenim od optužbe, ako ga je porota proglasila krivim, sud je odlučivao o pravnim pitanjima, odmjerio mu je vrstu i težinu kazne. U XIX. st. nastao je u Europi i drugi tip sudova s povremenim sucima laicima. Taj se sud sastoji od jedinstvenoga vijeća sastavljenoga od profesionalnih sudaca i povremenih sudaca građana, koji zajednički sude o okrivljenikovoj krivnji i o kazni. U XIX. st. u pojedinim hrv. zemljama uvode se posebni sudovi u kojima, uz stalne, profesionalne suce, djeluju i povremeni suci građani, za koje se ustaljuje naziv porotnik, negdje i prisjednik, a za skup takvih porotnika naziv porota. Potkraj XIX. st. u Europi su još prevladavali sudovi uz sudjelovanje povremenih sudaca građana engl. tipa (dva odvojena vijeća s posebnim funkcijama), a u XX. st. sve više prevladavaju sudovi drugoga tipa (jedinstveno vijeće sastavljeno od porotnika i profesionalnih sudaca, u kojem su porotnici u većini). Suvremeni sudovi drugoga tipa u pretežnoj su većini.
Porota je u srednjovjekovnom hrv. pravu bila vrsta dokaznoga sredstva, koje se sastojalo u suprisezanju (po-rota) određenoga broja osoba uz procesnu stranku. Broj porotnika bio je veći što je bilo teže djelo, a najveći broj porotnika tražio se onda kada se okrivljeni imao oprati od sumnje ubojstva. Ako bi se naknadno utvrdilo da je porotnička prisega bila lažna, kažnjavani su zbog krivorote (lažne prisege) i glavni prisezatelj i svi njegovi porotnici. Na toj je činjenici počivao objektivni element porotničke prisege. Takva je porota svojstvena i drugim gentilnim uređenjima uz različite varijante.
U suvremenom pravosudnom sustavu RH primjenjuje se sustav mješovite porote. Porotnici ne sudjeluju u suđenju ako, po zakonu u određenim predmetima, sudi sudac pojedinac, a ni u drugostupanjskom i trećestupanjskom odlučivanju.
