STRUKE:

Posedarje

Posedarje, naselje i općinsko središte u Dalmaciji, 22 km sjeveroistočno od Zadra; 1356 st. (2011). Leži na sjeverozapadnoj obali Novigradskoga mora. Pred naseljem su tri otočića, odn. grebena. Župna crkva Blažene Djevice Marije (Gospa od Ružarija; barokizirana 1700), romanička crkva iz XII–XIII. st., gotička crkvica Sv. Duha (na otočiću) iz XV. st. Uzgoj masline, vinove loze, voća, povrća, žitarica i dr.; stočarstvo; ribarstvo i školjkarstvo (dagnja, kamenica). Mesna industrija (pršut i dr.). Turizam. – U povijesnim vrelima prvi je put zabilježeno u ispravi hrvatsko-ugarskoga kralja Andrije II. Arpadovića iz 1219., kojom je krbavskim knezovima bila potvrđena darovnica Bele III. Arpadovića iz 1194., a koja se odnosi na posjede u širem području Posedarja. U srednjem vijeku Posedarje se nalazilo u posjedu krbavskih knezova Kurjakovića. Kasniji njegovi gospodari prozvali su se prema imenu mjesta knezovi Posedarski (od kraja XVIII. st. Benja-Posedarski). U doba osmanskih prodora Posedarje je bilo jedno od važnijih mletačkih pograničnih uporišta te je više puta bilo razarano (1571., 1646., 1662., 1665). Tijekom mletačko-turskih ratova i nedugo nakon njih (druga polovica XVII. st.) u Posedarju se naselilo novo, prvenstveno katoličko stanovništvo (štokavci). Početkom XIX. st. Posedarje je steklo status općine, ukinute 1813., kada je bilo pridruženo općini Novigrad. Općinsko je središte bilo 1945–62., a potom, do 1991., dio općine Zadar. Tijekom Domovinskoga rata (1991–95) učestalo su ga napadale srpske snage.

Posedarje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 29.1.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49643>.