struka(e):

Posedarski, hrvatska plemićka obitelj. Članovi obitelji prvi se put spominju u ispravi Andrije II. Arpadovića iz 1219., kojom je kralj potvrdio krbavskim knezovima od plemena Gusića raniju darovnicu Bele III. Arpadovića iz 1194., kojom su im bili darovani posjedi u okolici Posedarja. Spomenuti su knezovi od XIV. st. nosili ime Posedarski te su stekli posjede u Zadru. U XV. st. djelovao je Stjepan, ugledni humanist, koji je u svojim djelima pisao o teškom položaju Hrvata nakon Krbavske bitke (1493). U XVI. st. u ratovima protiv Osmanlija istaknuo se senjski uskok Martin. Za mletačko-turskih ratova u XVII. st. mnogi članovi obitelji sudjelovali su u obrani zadarskoga zaleđa, a među istaknutijima bio je Franjo, kojega je mletački general L. Foscolo imenovao zapovjednikom vojske za to područje. Moć Posedarskih, koja se temeljila na bogatom veleposjedu i vojnoj snazi, trajala je gotovo do kraja XVIII. st., kada je udajom posljednje kneginje Dinke za Josipa Benju cijeli njihov posjed prešao u vlasništvo zadarske plemićke obitelji Benja-Posedarski. Pravo nasljednoga plemstva i stečene posjede toj je obitelji potvrdila vlada u Beču 1822. Pad moći knezova Benja-Posedarski započeo je krajem XIX. st. agrarnom reformom u kojoj je obitelj izgubila većinu posjeda. Sav preostali posjed obitelj je izgubila nakon II. svjetskog rata.

Citiranje:

Posedarski. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/posedarski>.