struka(e):
Pratt, Hugo
talijanski crtač stripova i ilustrator
Rođen(a): Rimini, 15. VII. 1927.
Umr(la)o: Lausanne, Švicarska, 20. VIII. 1995.

Pratt [prat], Hugo (pravo ime Ugo Eugenio Prat), talijanski crtač stripova i ilustrator (Rimini, 15. VII. 1927Lausanne, Švicarska, 20. VIII. 1995). Odrastao je u Veneciji, od 1937. s obitelji boravi u Etiopiji, gdje je tijekom II. svjetskog rata interniran. Nakon rata pripadnik je tzv. venecijanske škole te s Dinom Battagliom i Albertom Ongarom 1945–49. izdaje Asso di Picche, prvi talijanski poslijeratni strip, o superjunaku Pikovu asu, crtanom pod američkim utjecajem (ponajprije stripova The Spirit Willa Eisnera i The Phantom Leeja Falka i Raya Moorea). Na poziv Césara Civitaa, vlasnika nakladničke kuće Editorial Abril, 1949. s ostalim crtačima iz venecijanske skupine odlazi u Argentinu, gdje s A. Ongarom ostvaruje stripove Bijeli poglavar (1951) i Legija stranaca (1954), te crta zapažene stripove po scenarijima Héctora Germána Oesterhelda (Poručnik Kirk, 1953; Ticonderoga, 1957; Ernie Pike, 1957., i dr.); također putuje Južnom Amerikom i predaje crtanje na Escuela Panamericana de Arte (Panamerička umjetnička škola) u São Paulu. Potkraj 1950-ih počinje objavljivati autorske stripove po vlastitim scenarijima (Ana iz džungle, 1959; Kapetan Cormorant, 1962; Wheeling, odn. Fort Wheeling, 1962). Od 1959. živi u Engleskoj i Irskoj (gdje za izdanja War Picture Library, Battle Picture Library i War at Sea Picture Library ilustrira mnogobrojne ratne stripove), a od 1965. u Italiji, gdje isprva za milanski časopis Corriere dei Piccoli crta adaptacije klasičnih romana (Otok s blagom, po Robertu Louisu Stevensonu, 1965), s A. Ongarom strip Sjena (1964), a 1967. pokreće časopis Sgt Kirk u kojem iste godine počinje serijalizaciju prve epizode stripa o pustolovu Cortu Malteseu (Balada o slanom moru, kao album izišla 1972). Egzistencijalističkog duha i fatalističkog ugođaja, s mnogobrojnim povijesnim i književnim referencama, strip je stekao kultni status. Isprva pod stilskim utjecajem američkoga crtača Miltona Caniffa i njegova impresionističkog korištenja crne linije i chiaroscurra koji čini još fluidnijim i jednostavnijim vodeći ga prema apstraktnim i često ekspresionističkim likovnim kompozicijama, Pratt je od sredine 1970-ih snažno utjecao na moderni autorski strip. Od 1970. većinom je živio u Francuskoj, a od 1984. u Švicarskoj; osim nastavka rada na Cortu Malteseu, epizode kojega su skupljene u 12 albuma (ističu se Corto Maltese u Sibiru, 1977; Venecijanska bajka, 1979; Zlatna kuća Samarkanda, 1986; Helvetske priče, 1988), crta i zapaženu pustolovno-ratnu seriju Pustinjski škorpioni (pet albuma, 1969–94), a od ostalih stripova zapaženiji su Čovjek s Kariba (također Sven ili Swend, 1976), Čovjek iz ravnice (također Vudu za Gringa, 1977), Zapadno od raja (također Čovjek iz Somalije, 1978), Jesuit Joe (također Čovjek s dalekog sjevera, 1980), Cato Zulu (I–II, s crtačem Leleom Vianellom, 1984–88), Garibaldinsko srce (uz pomoć crtača Guida Fuga; također Blijedo proljetno sunce, 1992), Saint-Exupéry: posljednji let (1994) te Morgan (uz pomoć crtača G. Fuga, 1995), priča o britanskome ratnom pilotu na Jadranskome moru tijekom II. svj. rata; u svima ostaje u okvirima pustolovnoga, ratnoga ili žanra vesterna, s radnjama smještenima u egzotične predjele te s fantastičnim i snolikim elementima. Napisao je i scenarije za stripove Indijansko ljeto (1983) i El Gaucho (1991) crtača Mila Manare. Prema više svojih stripova objavio je romane (Roman o Crissu Kentonu, 1989; Balada o slanom moru, 1995; Tajni dvor zvan Arkana, 1996), a tiskao je i mnogobrojne grafičke mape svojih crteža.

Citiranje:

Pratt, Hugo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/pratt-hugo>.