pređa

pređa, linearna tekstilija, nit velike duljine načinjena od vlakana. Služi za pletenje, tkanje ili koju drugu tehniku izradbe plošnih tekst. proizvoda. Predena pređa dobiva se upredanjem kratkih prirodnih ili umjetnih vlakana (→ predenje). Mekana je na opip i voluminozna, a iz njezine površine strše kraća ili dulja vlakanca, ovisno o sustavu predenja. Pritom se razlikuje češljana pređa razmjerno glatke površine i grebenana pređa dlakavije površine. Pređa može biti jednonitna ili višenitna; kada su dvije ili više sastavnih niti višenitne pređe međusobno čvrsto uvijene, tada se naziva koncem. Međusobnim uvijanjem dvaju ili više konaca nastaje pređa kordne konstrukcije. Sastavne niti strukane pređe tek su neznatno uvijene. Filamentna pređa izrađuje se i od filamentnih vlakana, koja su velike duljine pa ih nije potrebno upredati, već se tek vrlo malo uvijaju u završnoj fazi kem. ispredanja, istodobno s namatanjem. Može se sastojati samo od jednoga vlakna, ili od više njih. Glatke filamentne pređe za tekst. namjenu većinom se teksturiraju (kovrčaju), čime se povećavaju njihova voluminoznost, mekoća, rastezljivost i elastičnost. Radi postizanja različitih reljefnih efekata na površini tkanine ili pletiva, odn. nejednolike teksture, izrađuju se efektne pređe s izrazitim promjenama debljine, ili različitim drugim nejednolikostima (slabo uvijeni dijelovi, pojačano uvijena mjesta, mjestimične nakupine vlakana na površini), krep pređe nemirna izgleda zbog vrlo velikoga broja uvoja, i dr. Neke su pređe jezgraste konstrukcije; kod njih je središnja nit (jezgra) obavijena nekom drugom niti. Tako npr. pamučnu ili lanenu jezgru kod srme obavija zlatna ili srebrna nit.

pređa. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.4.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50087>.