prejudicijalno pitanje (njemački präjudizial < kasnolatinski praeiudicialis: koji se odnosi na prethodnu presudu), prethodno pitanje koje treba riješiti prije odlučivanja o glavnoj stvari, pitanje o postojanju materijalnoga prava, odnosno pravnog odnosa bez prethodnog rješenja kojega u sudskom, odnosno upravnom postupku nije moguće donijeti meritornu odluku o glavnom pitanju (glavnoj stvari) zbog kojeg se vodi postupak. Npr. u parnici u kojoj se traži isplata kamata, prejudicijalno je pitanje postoji li uopće glavni dug iz kojeg izviru kamate; u upravnom postupku radi utvrđivanja porezne obveze neke osobe prejudicijalno pitanje može biti je li ta osoba vlasnik objekta koji se oporezuje. Ako o prejudicijalnom pitanju ne postoji pravomoćna odluka nadležnog organa koji je o njem meritorno odlučio kao o glavnom pitanju, prema hrvatskom pravu sud, odnosno upravni organ pred kojim se vodi postupak u pravilu je ovlašten prejudicijalno pitanje samostalno riješiti. Ipak, o postojanju braka i očinstva ne smije se rješavati kao o prejudicijalnom pitanju. Upravni organ osim toga nije ovlašten samostalno riješiti prejudicijalno pitanje koje se odnosi na postojanje kaznenog djela. Parnični sud i upravni organ vezani su u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinitelja za pravomoćnu presudu kaznenoga suda kojom se optuženik oglašava krivim. Odluka o prejudicijalnom pitanju ne postaje pravomoćnom, ona je samo osnova na kojoj se gradi odluka o glavnoj stvari. Ako je sud, odn. upravni organ u svojem postupku samostalno riješio prejudicijalno pitanje, a nadležni ga organ naknadno pravomoćno drukčije riješi, može se tražiti ponavljanje, odnosno obnova postupka u kojem je to pitanje riješeno kao prejudicijalno. Ako sud, odnosno upravni organ pred kojim se pojavilo prejudicijalno pitanje nije ovlašten o njem samostalno odlučivati ili odluči da je svrsishodnije pričekati odluku nadležnog organa koji će o tom pitanju odlučiti kao o glavnom, tada će u svojem postupku do daljnjega odrediti prekid postupanja.
