TRAŽI DALJE:
STRUKE:

propeler

ilustracija
PROPELER, dvokraki
ilustracija1ilustracija2

propeler (engleski propeller, prema propel < latinski propellere: tjerati naprijed), hidrodinamički ili aerodinamički oblikovano tijelo koje, okretano pogonskim strojem, razvija silu kojom se pogoni neko plovilo ili letjelica. Sastoji se od dvaju ili više zrakasto postavljenih krakova (krila, lopatica), usađenih u sr. dio (glavinu) s ležajem za pogonsko vratilo. Već prema namjeni, različitih je veličina, a izrađuje se od drva, kovine, plastike, kompozitnih materijala. U brodogradnji se pod pojmom propeler smatra svaki brodski propulzor, iako se, zbog učestalosti primjene, vijčanim propelerom ili kadšto samo propelerom često naziva brodski vijak. (→ vijak, brodski)

Propeler zrakoplova (elisa) izravno je ili preko reduktora vezan na koljenasto vratilo klipnoga motora ili vratilo turbine turbopropelerskoga mlaznog motora. Vrtnjom propeler razvija aerodinamičku silu. Komponenta te sile usmjerena naprijed pokreće zrakoplov; ako je propeler smješten sprijeda, sila je vučna, a ako je smješten straga, ona je potisna. Druga komponenta aerodinamičke sile uzrokuje neželjen torzijski moment koji zakreće zrakoplov u smjeru suprotnom od smjera vrtnje propelera. Prvi propeleri, konstruirani 1850-ih, imali su samo dva kraka, a današnji imaju do šest dugih i tankih krakova. U poprečnom presjeku krak je oblika → aeroprofila, nalik npr. krilu zrakoplova. Da bi krak razvijao aerodinamičku silu (uzgon), tetiva aeroprofila mora biti pod nekim napadnim kutom u odnosu na pravac nastrujavanja zraka. Taj pravac ovisi o obodnoj brzini kojom rotira pojedina točka aeroprofila i o brzini zrakoplova. Zbog različitih obodnih brzina aeroprofila duž krakova, oni se izvode vitoperima: kut nagiba najmanji je na vrhu, a najveći u korijenu kraka. Osim toga, krakovi propelera imaju promjenljivu širinu i debljinu duž raspona, a najčešće se mogu i zakretati oko svoje uzdužne osi (tzv. promjena koraka). Zakretanjem se postiže optimalna učinkovitost propelera, jer se omogućuje održavanje optimalne brzine vrtnje bez obzira na uvjete leta, a postavljanjem u položaj vrlo maloga kuta nagiba kraka, propeler može djelovati i kao zračna kočnica. Pri vrtnji, krakovi propelera predaju energiju okolnomu zraku, zbog čega se stvara vrtložno polje iza propelera koje interferira s letjelicom. U nekim slučajevima (npr. kod motora velike snage) koriste se dva propelera jedan iza drugoga, koji se na istoj osi vrte u suprotnim smjerovima (proturotirajući propeleri). Na taj se način smanjuje potreban raspon propelera, omogućuje veći broj krakova, neutralizira torzijski moment, ali su takvi motori znatno složenije konstrukcije. Ograničavajući je čimbenik najvećoj brzini zrakoplova pogonjenoga propelerom ukupna brzina vrhova lopatica. Kada se ta brzina približava nadzvučnoj, iako je brzina zrakoplova još uvijek podzvučna, javljaju se veliki gubitci zbog pojave udarnih valova (→ zvučni zid), a koji mogu dovesti i do pucanja krakova. Danas se to pokušava izbjeći korištenjem većega broja sabljasto oblikovanih, vrlo tankih, a često i proturotirajućih krakova. Takvi propeleri mogu se koristiti pri većim brzinama (visoko podzvučnim), no osnovna je zapreka njihovoj primjeni iznimno velika buka. Isprva su se propeleri izrađivali od drva, a danas se ugl. izrađuju od kovine i kompozitnih materijala. Krakovi se često izvode i kao višeslojne (sendvič) konstrukcije, kod kojih je lagana jezgra prekrivena najčešće kompozitnim vanj. slojevima. Na osnovi propelera zrakoplova poslije su se razvili rotori helikoptera kao i lopatice ventilatora, kompresora ili turbina mlaznih motora.

propeler. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.4.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50668>.