struka(e):

psihopatija (psiho- + -patija), psihički poremećaj ličnosti (osobnosti) obilježen egocentričnošću, površnim šarmom, nesposobnošću davanja ljubavi, nedostatkom srama i kajanja, nedoživljavanjem krivnje, nedostatkom uviđavnosti i nesposobnošću učenja iz iskustva. Danas se upotrebljava naziv disocijalni poremećaj ličnosti, odn. antisocijalni poremećaj ličnosti. Početkom XX. st. njemački psihijatar Kurt Schneider opisao je psihopatije kao poremećaje ličnosti obilježene ekstremnim oblicima normalne ličnosti. Od tada se osobama s takvim poremećajem pripisuju različiti nazivi: beskrupulozna osoba, sociopat, manipulativna ličnost i dr. Uzroci psihopatije često se vezuju uz razvojne poremećaje u ranom djetinjstvu, jer se psihopatsko ponašanje češće javlja u osoba koje su odrasle u kaotičnim i disfunkcionalnim obiteljima s nedostatkom roditeljske emocionalne potpore, ali i s nedostatkom majčine skrbi, uz oca koji je pokazivao psihopatsko ponašanje. Suvremena istraživanja pokazuju i značaj genetskih čimbenika u nastanku poremećaja. Psihopatije se vjerojatno od svih psihičkih poremećaja najteže liječe zato što psihopatske osobe ne osjećaju patnju zbog svojega ponašanja i funkcioniranja, teško uspostavljaju i održavaju terapijski odnos, ne pridržavaju se terapijskih dogovora, ne uzimaju lijekove prema preporuci te su često sklone zloporabi lijekova.

Citiranje:

psihopatija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/psihopatija>.