purpur (lat. purpura < grč. πορφύρα), na svjetlu stalna tamna boja koja se u starom vijeku dobivala iz morskih puževa (školjki) bagarka Murex brandaris i Murex trunculus. Te školjke izlučuju iz posebne žlijezde žutu sluz koja na sunčanom svjetlu postaje najprije zelena, potom modra i na kraju crvenkasta, ljubičastocrvena, bliska grimiznoj (kada se dobiva iz vrste Murex brandaris), odnosno tamnoljubičasta (kada se dobiva iz vrste Murex trunculus). Purpur se počeo proizvoditi oko 2000. pr. Kr. na Kreti, a najpoznatiji proizvođači bili su Feničani. – U prenesenom značenju purpur znači i odjeću obojenu tom bojom. U najstarije doba nošenje purpura bila je povlastica vladara; za Rimskoga Carstva toliko se proširilo da su Cezar i August u okviru mjera protiv pretjerane raskoši donijeli uredbe koje su ograničavale uporabu purpura. U Bizantu je opet oznaka vladara i njegove najbliže okoline. Purpurati, purpurna odjeća kardinala koju je uveo papa Pavao II., još podsjeća na taj status purpura.
