STRUKE:

rasjed

ilustracija
RASJED
ilustracija1ilustracija2

rasjed, strukturna jedinica litosfere nastala izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem njezinih susjednih dijelova (stijenskih blokova, krila) duž pukotina (paraklaza). Ploha koja dijeli pomaknute stijenske blokove naziva se rasjednom plohom. Rasjed se vrlo rijetko sastoji od jedinstvene planarne plohe, nego je to većinom skup od više usporednih ili gotovo usporednih, međusobno pomaknutih slojnih ploha, koje se nazivaju rasjednom zonom. Kada je rasjedna ploha nagnuta, označuje se njezin kut nagiba prema horizontali, ali i prostorna usmjerenost (azimut). Rasjedi se razlikuju s obzirom na međusobni položaj susjednih stijenskih blokova i na njihovo klizanje po rasjednoj plohi. To klizanje može biti: 1) horizontalno, po pružanju rasjedne plohe u lijevo ili u desno (horizontalni rasjed); 2) vertikalno, pod pravim kutom prema protezanju slojeva, dakle uz vertikalni pomak jednoga bloka (vertikalni rasjed); 3) koso prema protezanju slojeva, što je kosi ili dijagonalni rasjed. U normalnom rasjedu radi se o pomaku krovinskoga bloka (onoga koji se nalazi iznad nagnute rasjedne plohe) na dolje ili podinskoga bloka (onoga koji se nalazi ispod nagnute rasjedne plohe) na gore, a suprotna se kretanja zbivaju u reverznom rasjedu.

Relativni skokoviti pomaci krila rasjeda duž rasjedne pukotine generiraju potrese. Na osnovi zapisa potresa moguće je odrediti prostorni položaj ravnine (smjer pružanja i kut priklona) koja najbolje aproksimira tu pukotinu, brzinu širenja pomaka duž pukotine pri nastanku potresa (oko 40 do 90% brzine transverzalnoga vala) te smjerove glavnih naprezanja stijena žarišnoga prostora.

rasjed. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51857>.