STRUKE:

ratna mornarica

ilustracija
RATNA MORNARICA, znak Hrvatske ratne mornarice

ratna mornarica, grana oružanih snaga neke zemlje namijenjena ratovanju na moru, rijekama i jezerima. Struktura, organizacija, jačina, uloga i zadaće ratne mornarice ovise o vojnoj doktrini, gospodarskim i tehn. mogućnostima, geografskom položaju, pomorskim interesima i snagama koje ugrožavaju te interese, o značajkama obale, međunarodnom i voj. stanju. Svoju osnovnu ulogu ratna mornarica postiže stalnim nadzorom mora i priobalja, te praćenjem kretanja stranih ratnih brodova, a u slučaju rata i obranom vlastitoga pomorskoga prometa, vlastite obale i otoka te napadom na protivničku obalu, strateškim napadom na ciljeve na kopnu i potporom kopnenoj vojsci koja se bori na obali i otocima. Ratne se mornarice dijele na one sposobne za vođenje rata na otvorenome moru (velike ratne mornarice) te na one sposobne za vođenje rata u uskome moru (obalne ratne mornarice). Suvremena ratna mornarica obično se sastoji od flote, obalne obrane, mornaričkoga zrakoplovstva, mornaričkoga pješaštva, riječne (jezerske) ratne flotile i mornaričkih ustanova na kopnu.

Flotu u širem smislu čine svi → ratni brodovi i dr. plovila u sastavu ratne mornarice (→ flota). U užem smislu, u velikim ratnim mornaricama flotu čine njihovi veći organizacijski dijelovi prema operativno-strateškim zadaćama (npr. VI. flota ratne mornarice SAD-a) ili prema području djelovanja (npr. Baltička flota ratne mornarice Rusije), a u obalnim ratnim mornaricama flotu tvore lake borbene udarne snage. U velikim ratnim mornaricama od XVII. st. jezgru flote činili su linijski brodovi, od kraja XIX. st. bojni brodovi, a od II. svj. rata to su nosači zrakoplova, te podmornice na nuklearni pogon naoružane balističkim raketama. Zbog djelovanja daleko od svojih baza, u sastavu su tih mornarica postrojbe zrakoplovstva i kopnene vojske (mornaričkoga pješaštva) te logistike. U obalnim ratnim mornaricama flota se sastoji od manjih i brzih ratnih brodova specijaliziranih prema gl. naoružanju i namjeni (patrolni brodovi, raketni čamci, torpedni čamci, raketne topovnjače, minopolagači i dr.). Flote obalnih ratnih mornarica oslanjaju se na obalnu obranu, koja uključuje postrojbe kopnene vojske, zrakoplovstva i logistike razmještene na kopnu. Obalna obrana skup je snaga, sredstava i mjera za obranu teritorijalnog i unutrašnjega mora, te užega područja uz obalu od napada s mora. Čine ju → obalno topništvo, mornaričko pješaštvo, obalne pomorske snage, obalna služba promatranja, pomorsko-diverzantske postrojbe i snage kopnene vojske dodijeljene za obranu otoka i važnih uporišta na obali. U nekim ratnim mornaricama u obalnu obranu ulaze i postrojbe mornaričkoga zrakoplovstva. Obalno topništvo i raketno oružje predstavljaju osnovu borbene moći, a mornaričko pješaštvo glavninu manevarskih snaga obalne obrane. Mornaričko zrakoplovstvo čine zrakoplovne postrojbe u sastavu ratne mornarice ili, kod manjih ratnih mornarica koje nemaju svojega zrakoplovstva, specijalni dijelovi ratnoga zrakoplovstva obučavani i određeni za potporu ratnoj mornarici (→ zrakoplovstvo). Dijeli se na flotno mornaričko zrakoplovstvo, ukrcano na ratnim brodovima, i obalno mornaričko zrakoplovstvo, smješteno na kopnenim aerodromima. Obuhvaća lovačke, bombarderske, izviđačke i protupodmorničke zrakoplove i hidroplane, helikoptere za protupodmorničku borbu, miniranje i razminiranje, potporu desantnim snagama i njihovo iskrcavanje, te bespilotne letjelice. Mornaričko pješaštvo uvježbano je i opremljeno za iskrcavanje na obalu, svladavanje zaprjeka prilikom iskrcavanja, te vođenje borbe na kopnu (→ desant). U njegov sastav ulaze topništvo, inženjerija, oklopništvo, protuzračna obrana i dr. Za prijevoz morem rabe se desantni brodovi i desantni čamci, a za zračni prijevoz helikopteri. Ako nije organizirano u posebnu granu (npr. amer. marinci), redovito je u sastavu ratne mornarice. Riječna ratna flotila dio je ratne mornarice namijenjen za osiguranje plovnih putova (rijeka, kanala i jezera), prijevoz postrojba, ratnog i dr. materijala kopnene vojske te provedbu taktičkih desanata. Mornaričke ustanove u sastavu ratne mornarice namijenjene su logističkoj potpori, uvježbavanju i školovanju te dr. potporama. To su skladišta, remontni zavodi, brodogradilišta, škole, bolnice i znanstv. instituti za usavršavanje flote, oružja i materijala.

Hrvatska ratna mornarica (HRM), od rujna 1991. kada je ustrojena do danas, brani integritet i suverenost Republike Hrvatske, te promiče i štiti njezine interese na Jadranskome moru, otocima i priobalju.

Organizacijska shema Hrvatske ratne mornarice

Ratna morn.jpg

ratna mornarica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51945>.