rizik (stariji talijanski risico).
1. Općenito, mogućnost da se pri ostvarenju određenoga cilja taj cilj ne ostvari u potpunosti ili djelomično; mogućnost pogibelji, opasnosti, izloženost nezgodi, nesreći.
2. U ekonomiji, opasnost nastupa neželjena događaja i mogućnost gubitka ili smanjenja imovine. – U poslovanju poduzeća, mogućnost donošenja pogrješne odluke zbog nastupa nepredvidiva događaja i zakazivanja ljudskoga faktora, zbog čega nastaje šteta. Prenosivi rizik nastaje zbog istoga događaja, može se višekratno ponoviti i njime je ugrožen veći broj subjekata, pa se na temelju vjerojatnosti nastupanja profesionalno osigurava. Neprenosivi rizik nastaje zbog jedinstvenoga nepredvidivog događaja i zatajivanja ljudskoga faktora i pogađa samo jedan subjekt, koji ga mora snositi sâm. Naziva se poslovnim rizikom. Mjere koje poduzima poduzeće kod neprenosivih rizika nazivaju se politikom rizika. – U poslovnim financijama, opasnost, nesigurnost u ostvarivanju očekivanih rezultata. Tehnički se definira kao poznavanje stanja u kojem se kao posljedica neke odluke može pojaviti niz rezultata čija je vjerojatnost nastupanja poznata donosiocu odluke. Rizik je mogućnost kvantifikacije nesigurnosti pri donošenju poslovnih odluka. Kvantificira se uporabom teorijskih distribucija, poglavito normalne, senzitivnom analizom ili metodom simulacije. Zbog mogućnosti kvantifikacije rizik se može ukalkulirati u troškove poslovanja. Kreditni rizik specifična je vrsta rizika koji nastaje pri ulaganju novca u financ. plasmane i vrijednosne papire. Sastoji se od opasnosti da se uloženi novac neće vratiti, da se neće vratiti u cijelosti ili planiranom dinamikom. Taj rizik ne postoji kada je riječ o ulaganju u drž. vrijednosne papire ili u bankovne depozite za koje isplatu jamči država. Rizik likvidnosti specifična je vrsta rizika koji nastaju pri ulaganju novca u financ. plasmane i vrijednosne papire. Upozorava na opasnost da se vrijednosni papiri neće moći transformirati u novčani oblik u željenom vremenu i po željenoj cijeni. U širem smislu, rizik likvidnosti označuje opasnost da se bilo koji nenovčani oblici imovine neće moći bez gubitaka pretvoriti u novac kroz određeno vrijeme. Tržišni rizik specifična je vrsta rizika koji nastaje pri ulaganju novca u financ. plasmane i vrijednosne papire. – U osiguranju, općenito označuje mogućnost, vjerojatnost materijalnog i/ili nematerijalnoga gubitka. U širem značenju označuje i pojam opasnosti. U užem značenju, to je osigurani rizik od određenih mogućih opasnosti, npr. požara, nezgoda i sl. Osiguratelj uvjetima ili ugovorom utvrđuje: a) koje rizike pokriva određenim standardnim osiguranjem, b) koji se rizici preuzimaju uz određene povećane premijske stope (npr. anormalni rizici), c) koje rizike ograničava (npr. pri osiguranoj svoti do određenog iznosa, vremenski, kod kojih rizika pojedinom odredbom ograničava širinu pokrića – vremenski, u iznosu i dr.), d) koji su rizici isključeni (npr. ratni rizici). O preuzetim rizicima osiguratelji vode statistiku (statistika rizika). Na statističkim podatcima i primjenom teorije rizika osiguratelji temelje poslovnu politiku. Osiguratelji imaju mogućnost da rizike prihvate u osiguranje ili da ih odbiju (iznimka su obvezna osiguranja od odgovornosti).
3. U pravu, neizvjesnost, odnosno opasnost nastupa štetnih posljedica u nekom pravnom odnosu; snošenje posljedica slučajne propasti ili oštećenja stvari koja je predmet pravnog odnosa. U pravilu, rizik propasti ili oštećenja stvari do kojega je došlo slučajno ili višom silom snosi vlasnik stvari (lat. res perit domino). Od toga se pravila u nekim slučajevima odstupa, npr. pri prodaji, pa rizik propasti stvari prelazi na kupca u trenutku kada mu je stvar predana. Rizik slučajne propasti i oštećenja stvari snosi dužnik, odn. vjerovnik koji kasni s izvršenjem obveze. Neka nedopuštena ponašanja dovode do prelaska rizika propasti i oštećenja stvari na nevlasnika (npr. uporaba založene stvari, neovlašteno povjeravanje izvršenja naloga drugomu i sl.). U odštetnom pravu, za štetu od opasnih stvari i djelatnosti odgovara onaj tko je stvorio rizik štete, bez obzira je li za štetu kriv (objektivna odgovornost).
