sat

ilustracija
SAT, astronomski, Prag, toranj stare vijećnice
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

sat (tur. saat < arap. sāa‘), naprava ili uređaj za mjerenje vremena, ponajprije za određivanje doba dana; također ura ili dobnik. Određivanje vremena od davnine je bila ljudska potreba, a izradba naprava kojima se to provodi i veliki tehnički izazov. Prvi, primitivni satovi bili su zasnovani na različitim pojavama ili događajima određenoga trajanja, npr. istjecanju vode (→ klepsidra) ili pijeska iz posude, izgaranju svijeće i sl. Umjeravani su prirodnim periodičnim pojavama, najčešće prividnim gibanjem Sunca, Mjeseca ili zvijezda. Prateći razvoj tehnike, od tada se razvijaju i sve složeniji i točniji satovi.

Pješčani sat

Pješčani sat čine dvije staklene posude spojene tankom cjevčicom kroz koju protječe pijesak. Protjecanje pijeska traje određeno vrijeme, obično jedan sat, a nakon toga sat se okrene. Mali pješčani sat s protjecanjem od jedne minute ili više njih rabio se do XIX. st. kao laboratorijsko pomagalo ili kao liječničko pomagalo pri mjerenju bila. Pješčani sat zadržao se do danas kao ukras, njegov crtež u umjetnosti kao znak prolaznosti, a na zaslonima računala kao sličica koja upozorava na odvijanje neke naredbe.

Sunčani sat

Sunčani sat, osnovan na pomicanju sjene štapa ili nekoga drugog tijela (tzv. gnomona) zbog dnevnoga prividnoga gibanja Sunca, potječe od starih kultura Mezopotamije. Polukružnica koju opiše vrh sjene štapa od jutra do večeri podijeljena je na 12 dijelova, a trajanje pomaka jednoga dijela nazvano je satom. Zbog različita trajanja obdanice, trajanje sata ovisilo je o dobu godine i geografskoj širini. Sunčani satovi postavljali su se na javnim zgradama, crkvama i sl., gdje se mogu vidjeti i danas.

Mehanički satovi

Mehanički satovi pokretani i upravljani istjecanjem vode ili utezima, preko različitih su mehanizama pokazivali vrijeme pomičnim ili okretnim kazaljkama, ali su bili prilično nepouzdani. Pouzdani su postali tek primjenom mehaničkih → oscilatora koji upravljaju ritmom sata. C. Huygens je 1656. god. primijenio slobodno njihalo kao mehanički oscilator, kojega vrijeme njihanja ovisi o duljini niti. Satovi s njihalom vrlo su pouzdani, posebno uz mnoge dopune, kao što je automatska kompenzacija promjena duljine njihala zbog promjene temperature i tlaka zraka, pa su do pojave elektroničkih to bili najtočniji satovi, te su se zadržali do danas. Glavni je nedostatak sata s njihalom i utegom što ne može raditi u pokretu. Huygens je 1674. konstruirao sat pokretan oprugom s opružnim mehaničkim oscilatorom, tzv. nemirnicom ili treptalom, koji može raditi i u pokretu. R. Hook konstruirao je 1876. prvu zaprečnicu ili zapinjač, mehanizam koji pouzdano određuje ritam mehaničkog oscilatora. Tek je to omogućilo konstruiranje pouzdanih satova za rad u pokretu, džepnih i potom ručnih satova. Osobito precizan pokretni mehanički sat naziva se → kronometrom, a upotrebljavao se u pomorstvu kao osnova za pouzdano određivanje položaja brodova, sve do pojave radijskih i satelitskih sustava navigacije. Glavni su dijelovi mehan. sata pogonski mehanizam (uteg ili opruga) koji povremeno treba navijati, oscilator (njihalo ili nemirnica), zaprečnica te sustav zupčanika za prijenos na kazaljke i obavljanje popratnih funkcija sata. Kazaljke (satna ili mala i minutna ili velika) nalaze se na suosnim osovinama, a okreću se preko kružne ljestvice, tzv. brojčanika, koji je tradicijski podijeljen na 12 sati, samo iznimno na 24 sata. U preciznijim izvedbama postoji i sekundna kazaljka, na suosnoj osovini sa satnom i minutnom, ili na posebnoj osovini na praznom dijelu brojčanika i svojim posebnim brojčanikom. Složeniji satovi pokazuju datume i kalendar. Neki mehanički satovi obavljaju i popratne funkcije, npr. otkucavaju na pune sate, neki na polovice i četvrtine sata, neki zvone u određeno vrijeme (tzv. budilice), a neki sviraju programirane melodije. Neki pokreću figure ljudi ili životinja, a takvi veliki satovi (na zvonicima crkava ili javnih zgrada) vrhunska su ostvarenja mehaničkih automata (igračaka) u kojima se u određeno vrijeme pokreće igrokaz figura i proizvode zvukovi. Mehanički satovi izvode se kao stojeći, zidni, stolni, džepni ili ručni satovi. Kućišta satova često su bila predmet umjetničkog obrta.

Električni sat

Električni sat pokreće elektromotor, a njime upravlja njihalo, nemirnica, akustički oscilator ili frekvencija izmjenične struje. Pojavio se sred. XX. st. Pokaznici električnih satova klasični su brojčanici s kazaljkama ili pokretne (padajuće) pločice s brojkama.

Elektronički sat

Elektronički sat uređaj je kojim upravlja elektronički oscilator. Sat s piezoelektričnim kristalom (kremenom; tzv. kremeni ili kvarcni sat) pojavio se 1970-ih. Odlikuje se velikom točnošću. Pokaznici elektroničkih satova su slovno-brojčani sa svijetlećim diodama, tekućim kristalima ili plazmatičnim zaslonima. Zbog ustaljenih navika mnogi elektronički satovi imaju klasični brojčanik s kazaljkama, jednak onomu na mehaničkim satovima. Elektronički sat danas je uobičajen prateći dio mnogih naprava i uređaja: računala, telefona, mobitela, radijskih i televizijskih prijamnika, zvučnih linija, laboratorijskih i kućanskih aparata, upravljačkih naprava i dr., s mnogim pratećim funkcijama signaliziranja, uključivanja i isključivanja naprava, programiranoga praćenja procesa itd. Suvremene javne satove obično pokreću električni pokaznici, a njima daljinski upravljaju elektronički satovi.

Atomski sat

Atomski sat vrlo je složen elektronički uređaj (→ atomski sat). To je vrlo točan uređaj, pogrješka se procjenjuje na jednu sekundu u tri milijuna godina. Prvi je atomski sat izveden 1949. Atomski satovi služe za precizna fizikalna i astronomska mjerenja vremena, određivanje mjerne jedinice sekunde, te kao oslonac svjetskoj službi točnoga vremena (TAI i UTC), koja od 1920-ih godina odašilje signale točnoga vremena radijskim putem, a posljednjih godina i preko globalnih satelitskih položajnih i navigacijskih sustava. Ti signali služe za precizno umjeravanje satova, a postoje i posebni radijski satovi upravljani njima.

Zaporni sat

Zaporni sat posebna je izvedba sata koji služi za mjerenje trajanja nekih događaja (u laboratoriju, športu i sl.). (→ vrijeme)

sat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54679>.