Schmalkaldenski rat

Schmalkaldenski rat [šma'lkaldən~] (1546–47), vojni sukob rimsko-njemačkoga cara Karla V. Habsburgovca i protestantskih knezova u Svetom Rimskom Carstvu Njemačke Narodnosti. Otpočeo ga je Karlo V. u namjeri da likvidira otpor protestantskih knezova i učvrsti vlast krune. Nesuglasice među protivnicima i pomoć koju je dobio iz Italije i Nizozemske pridonijeli su njegovoj pobjedi. Primirje je bilo zaključeno 1548. na saboru u Augsburgu (Augsburški interim). Taj političko-diplomatski akt nije bio prihvaćen ni na jednoj strani u potpunosti, zbog čega se vjerski rat u njemačkim zemljama pojačao. Savez oporbenih knezova, ovaj put na čelu sa saskim knezom izbornikom Moritzom, obnovio je neprijateljstva već 1552. povezavši se s Francuskom. Iste godine car je bio primoran s protivnicima zaključiti Passauski ugovor, kojim se protestantima privremeno priznavala sloboda vjeroispovijesti. Tek 1555., po obustavi neprijateljstva s Francuskom, definitivno su Augsburškim vjerskim mirom bila riješena pitanja zbog kojih je izbio Schmalkaldenski rat. (→ augsburg)