Seljačka sloga

Seljačka sloga, kulturno-prosvjetno društvo Hrvatske seljačke stranke (HSS), osnovano 11. X. 1925. u Zagrebu. Zamisao o osnutku oblikovala se već 1920., a rad je započeo nastankom povoljnih političkih okolnosti, nakon ulaska HSS-a u Narodnu skupštinu (1925). Seljačka sloga bila je utemeljena s namjerom da se kulturno-prosvjetni rad na hrvatskom selu objedini unutar jedne udruge te je ponajviše skrbila o unaprjeđenju i promicanju seljačke kulture, suzbijanju nepismenosti te osnivanju knjižnica i čitaonica, poticanju rada kulturno-umjetničkih društava (pjevačkih i tamburaških zborova, glumačkih družina), organiziranju folklornih smotri i osnivanju sudova za rješavanje sporova među seljacima. Nakon 1928. osnivali su se ogranci Seljačke sloge po selima. Za Šestosiječanjske diktature 1929. društvo je prestalo djelovati, a ponovno je bilo obnovljeno 10. XI. 1935. Njegov glavni osnivač, a nakon obnove rada 1935–41. i službeni predsjednik društva, bio je R. Herceg. God. 1926–28. izlazilo je glasilo Seljačka prosvjeta (od 1936. Seljačka sloga), u kojem su pored programatskih tekstova bila objavljivana i djela hrvatske književnosti. U srpnju 1935. bilo je osnovano društvo Gospodarska sloga, osnovni cilj kojega je bilo poboljšanje gospodarskog položaja hrvatskog seljaštva (1936–41. izdavalo glasilo Gospodarska sloga). Za NDH bio je zabranjen rad obaju društava, a nakon 1945. Seljačka sloga nastavila je svoju djelatnost u izmijenjenim okolnostima.

Seljačka sloga. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55313>.