struka(e):
Semiramida
asirska kraljica
ilustracija
SEMIRAMIDA, detalj Guercinove slike, 1624., Boston, Museum of Fine Arts

Semiramida (grč. Σεμίραμις, Semíramis), legendarna asirska kraljica. Prema grčkim autorima, čudesno lijepa kći božice Derkete, žena kralja Nina. Nakon njegove smrti vladala je umjesto svojega malodobnoga sina Ninijasa, s kojim je, prema legendi, živjela u incestuoznom odnosu. Pripisuje joj se osnutak Babilona, gradnja raskošnih palača i monumentalnih »visećih vrtova«. Bila je glasovita zbog svoje mudrosti (po njoj su »Semiramidama Sjevera« nazvane dansko-švedska kraljica Margareta i ruska carica Katarina II.); nakon duge vladavine nestala je sa zemlje u liku golubice; otada su ju štovali kao božicu. Legende o Semiramidi nadahnule su niz književnika, glazbenika i likovnih umjetnika (P. Metastasio, Voltaire, Lope de Vega, P. Calderón de la Barca, Ch. W. Gluck, G. Meyerbeer, G. Rossini, G. Guercino, G. Reni). – U legendarnoj Semiramidi sačuvala se, čini se, uspomena na asirsku kraljicu Samuramat, ženu Šamsi-Adada V., koja je od 810. do 807. pr. Kr. bila regentkinja svojega malodobnog sina Adadnirarija III (810–783. pr. Kr.).

Citiranje:

Semiramida. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/semiramida>.