STRUKE:

sjenice

ilustracija
SJENICE, velika, Parus maior

sjenice (Paridae), por. ptica iz reda vrapčarki (Passeriformes), stanovnici šuma i voćnjaka, rjeđe močvarnih krajeva, kratka i snažna kljuna, zaobljenih krila. Duge su do 15 cm. Hrane se kukcima i sjemenkama. Druževne su stanarice. Gnijezde se u dupljama različita drveća ili pletu raznolika gnijezda. Nastanjuju Sjevernu polutku i Afriku. Razlikuje se oko 60 vrsta. U Aziji, Europi, a i u nas, česta je velika sjenica (Parus maior), svijetlozelenih leđa, žućkasta trbuha, crne glave i prsiju. Slična joj je plavetna sjenica (Parus caeruleus) s karakterističnim svijetloplavim tjemenom. Sredozemne hrastove šume nastanjuje mrka sjenica (Parus lugubris). Razlikuju se i tri porodice tzv. lažnih sjenica: brkate sjenice (Panurinae), dugorepe sjenice (Aegithalidae) i sjenice mošnjarke (Remizidae). Brkata sjenica (Panurus biarmicus) nastanjuje prostrane tršćake. U velikim jatima javlja se dugorepa sjenica (Aegithalos caudatus), koja u svojim majstorski izgrađenim, lišajem iskićenim gnijezdima čuva mnogobrojno leglo (i do 12 jaja). U jugoist. Europi, po močvarnim krajevima od Drave i Dunava prema jugu, živi sjenica mošnjarka (Remiz pendulinus). Plete vrećasto gnijezdo, izvana obloženo bijelim pahuljicama vrbova cvijeta, na kraju vrbine ili topoline grane, često nad samom vodom.

sjenice. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 10.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56321>.