sjenice (Paridae), por. ptica iz reda vrapčarki (Passeriformes), stanovnici šuma i voćnjaka, rjeđe močvarnih krajeva, kratka i snažna kljuna, zaobljenih krila. Duge su do 15 cm. Hrane se kukcima i sjemenkama. Druževne su stanarice. Gnijezde se u dupljama različita drveća ili pletu raznolika gnijezda. Nastanjuju Sjevernu polutku i Afriku. Razlikuje se oko 60 vrsta. U Aziji, Europi, a i u nas, česta je velika sjenica (Parus maior), svijetlozelenih leđa, žućkasta trbuha, crne glave i prsiju. Slična joj je plavetna sjenica (Parus caeruleus) s karakterističnim svijetloplavim tjemenom. Sredozemne hrastove šume nastanjuje mrka sjenica (Parus lugubris). Razlikuju se i tri porodice tzv. lažnih sjenica: brkate sjenice (Panurinae), dugorepe sjenice (Aegithalidae) i sjenice mošnjarke (Remizidae). Brkata sjenica (Panurus biarmicus) nastanjuje prostrane tršćake. U velikim jatima javlja se dugorepa sjenica (Aegithalos caudatus), koja u svojim majstorski izgrađenim, lišajem iskićenim gnijezdima čuva mnogobrojno leglo (i do 12 jaja). U jugoist. Europi, po močvarnim krajevima od Drave i Dunava prema jugu, živi sjenica mošnjarka (Remiz pendulinus). Plete vrećasto gnijezdo, izvana obloženo bijelim pahuljicama vrbova cvijeta, na kraju vrbine ili topoline grane, često nad samom vodom.
