Slavonski Brod

ilustracija
SLAVONSKI BROD
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Slavonski Brod (udomaćeno Brod, do 1934. Brod na Savi, njemački Slawonisch Brod), grad, pristanište na Savi i sjedište Brodsko-posavske županije; 53 531 st. (2011). Leži na utoku Mrsunje u Savu, na strateški važnom (odatle naziv) prijelazu preko Save (most) za Bosanski Brod, odnosno BiH; od Zagreba je udaljen 191 km. Zbog višekratnih razaranja nisu se očuvali arhitektonski spomenici stariji od XVIII. st. Za obranu od Osmanlija bila je 1722–41. sagrađena velika tvrđava pravokutna tlocrta utvrđena bastionima. Izvan tvrđave razvio se grad u kojem je 1727–70. bio podignut barokni franjevački samostan s crkvom Sv. Trojstva. Župna crkva sv. Stjepana Kralja iz 1754. i dr. (crkva Gospe od Brze pomoći, Duha Svetoga, sv. Josipa Radnika, sv. Nikole Tavelića, Sv. obitelji, bl. Leopolda Mandića, sv. Dominika); neoklasicistička kuća Brlić iz 1885. Muzej brodskoga Posavlja (prirodoslovni, arheološki, kulturnopovijesni i etnografski odjel, galerija umjetnina), Državni arhiv; kazalište »Ivana Brlić-Mažuranić«; gradska knjižnica. Strojarski fakultet (osnovan 1962). Radijske postaje. Industrijsko središte s metalnom (»Đuro Đaković«; lokomotive, vagoni, mostovne konstrukcije i dr.), drvnom (pokućstvo, parket i dr.), prehrambenom industrijom; proizvodnja građevnoga materijala; tiskarstvo. U okolici vinogradarstvo (Brodsko vinogorje) i voćarstvo. – Područje grada i šire okolice bilo je naseljeno već od neolitika. U IV. st. pr. Kr. to su područje naseljavali Kelti, a zatim ilirsko pleme Breuci. Kada je bila ugušena ilirska buna (9. god.) pod vodstvom breučkog i desidijatskoga vladara Batona, Rimljani su zavladali Panonijom pa i područjem Slavonskoga Broda. U rimsko doba na području grada postojalo je naselje Marsonia, smješteno na cesti Siscia–Sirmium, što potvrđuju mnogi arheološki nalazi. Na području grada naselili su se u VI. st. Slaveni. Brod se prvi put spominje 20. VII. 1244. u povelji kralja Bele IV. Arpadovića. U srednjem vijeku nalazio se u posjedu obitelji Berislavića Grabarskih, čiji su članovi potkraj XV. i početkom XVI. st. dali sagraditi renesansnu utvrdu Brod za obranu od osmanske vojske. Ipak su 1536. Osmanlije uspjeli osvojiti grad, koji je tada postao sjedištem kadiluka, a u njem je boravila vojna posada na čelu s kapetanom. Kršćanska vojska oslobodila je Brod 1688., a pošto ga je 1691. ponovno kratkotrajno zaposjela osmanska vojska, konačno je bio oslobođen u listopadu 1691. Napustilo ga je potom muslimansko stanovništvo, a ostalo je malobrojno katoličko stanovništvo i mnogobrojna vojna posada. Godine 1697. naselilo se ondje katoličko stanovništvo iz Bosne, koje se povuklo zajedno s vojskom princa Eugena Savojskoga. Nakon oslobođenja od osmanske vlasti, zajedno s posavskim dijelom Slavonije bio je uključen u Vojnu krajinu. Preustrojem Vojne krajine 1735. postao je sjedištem brodske kapetanije, a 1747. bila je osnovana brodska pukovnija, kojoj je sjedište bilo premješteno u Vinkovce. Godine 1753. dobio je status slobodnoga vojnog komuniteta, a gubitkom toga statusa 1785. došao je pod upravu podvinjske kompanije (do 1820). Ponovno stjecanje statusa slobodnoga vojnog komuniteta povoljno je utjecalo na razvoj obrta i trgovine. Manifestom Franje Josipa I. iz 1871. Brod je bio proglašen gradom te je nazvan Brod na Savi (do 1934., kada je bio preimenovan u Slavonski Brod). Nakon ukinuća Vojne krajine 1881. ubrzano se počeo razvijati ponajviše zahvaljujući povoljnu smještaju uz plovnu Savu te otvaranju mosta (1879) preko rijeke, a posebice nakon gradnje željezničke pruge (1878–82). Zahvaljujući povoljnim gospodarskim prilikama grad je na prijelazu stoljeća udvostručio svoje stanovništvo (od 4968 st. 1890. na 10 651 st. 1910). Nakon I. svjetskoga rata u Brodu je 1921. bila osnovana tvornica vagona i mostova, a uz to je djelovala i drvna industrija, pa je grad bio jedno od najjačih industrijskih središta u Kraljevini SHS (Jugoslaviji). Za II. svjetskoga rata stradao je u savezničkom bombardiranju uništen je velik dio građevnoga fonda. Nakon poslijeratne obnove u gradu je ponovno ojačala industrija, posebno metalna (»Đuro Đaković«). Grad je bio sjedište kotara do 1962., potom općine, a od 1993. Brodsko–posavske županije. Tijekom 1992. teško je stradao u napadima srpske vojske s okupiranog teritorija BiH.

Slavonski Brod. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56612>.