Slobodna Dalmacija, hrvatski dnevni list, izlazi od 17. VI. 1943. Isprva povremene partizanske novine pripremane na planini Mosoru, potom u Splitu, Livnu te na otocima Hvaru i Visu. Od 1. XI. 1944. izlaze u Splitu triput na tjedan, a od 29. XII. 1945. dnevno. Među glavnim urednicima do sredine 1950-ih ističu se Šerif Šehović, Neven Šegvić i Božidar Novak. Za uredništva Sibe Kvesića 1957–65. novinarski je bila osuvremenjena te joj je naklada narasla s približno 4000 na 40 000 primjeraka, a profilirala se i njegovanjem dalmatinskog sadržaja i izričaja (što joj je ostalo trajnom značajkom). Slobodna Dalmacija nastavila se razvijati i pod uredništvom Hrvoja Baričića 1965–73. te je kao posebno nedjeljno izdanje 1971. pokrenuta Nedjeljna Dalmacija (koja je 1987., kada je Slobodna Dalmacija počela izlaziti redovito i nedjeljom, postala samostalni tjedni list, početkom 1990-ih među najnakladnijim hrvatskim tjednicima, a ukinuta je 2002). Nakon više glavnih urednika, od 1983. je list vodio Joško Kulušić, koji je proširio vanjsku suradnju (angažiravši istaknute kolumniste) i vodio pluralističku uređivačku politiku te je potkraj 1980-ih i početkom 1990-ih naklada pojedinih brojeva dosezala 150 000 primjeraka, a list je prerastao regionalne okvire. Pošto je list u kontroverznim okolnostima 1993. privatiziran (zajedno s cijelom istoimenom nakladničkom kućom), a Kulušić smijenjen, naklada i utjecaj mu padaju (2013. prosječna je dnevna naklada 28 000 primjeraka). Početkom 2020-ih po visini naklade četvrti je dnevnik u zemlji, s tržišnim udjelom 10 do 20%. Od 2005. u sastavu je medijskoga koncerna Europapress holding (od 2016. Hanza Media). Od sredine 1990-ih dulje su glavni urednici bili Krunoslav Kljaković (1996–97; 2010–14), Dražen Gudić (2001–05), Mladen Pleše (2005–08), Ivo Bonković (2014–17) i Jadran Kapor (2017–21), a od 2021. glavna je urednica Sandra Lapenda Lemo. Internetsko izdanje postoji od 1999.
