Sokolović, Mehmed-paša

ilustracija
SOKOLOVIĆ, Mehmed-paša
ilustracija1ilustracija2

Sokolović, Mehmed-paša, osmanski državnik i vojskovođa (Sokolovići kraj Višegrada, BiH, oko 1505Istanbul, 11. X. 1579). Kao kršćansko dijete odveden je u Edirne (Jedrene ili Drinopolje), gdje je bio uvježban za janjičara. Istaknuo se već 1526. u bitki na Mohačkom polju i 1529. pod Bečom; otada je brzo napredovao u vojnoj karijeri. Bio je na dužnostima kapidžibaše, kapudan-paše (od 1546), beglerbega Rumelije (od 1549), trećega vezira (od 1555), drugoga vezira (od 1561) te naposljetku velikoga vezira (od 1565). Za vladavine Selima II. (1566–74) samostalno je vodio osmansku politiku. Učvrstio je osmansku vlast u Moldaviji i Vlaškoj (1568), skršio pobunu u Jemenu (1569–70) te osvojio Cipar (1570–71). Premda je u pomorskoj bitki kraj Lepanta 1571. osmanska flota doživjela težak poraz u srazu s brodovljem Svete lige, za nepunih godinu dana obnovio je osmansku flotu te prisilio Mletačku Republiku da prizna Osmanskomu Carstvu vrhovnu vlast nad istočnim Sredozemljem (1573). Također je ojačao disciplinu u vojsci, radio na razvijanju prosvjete, književnosti i umjetnosti, planirao radove na probijanju Sueskoga kanala i kanala Don–Volga. U Višegradu je sagradio znameniti most koji je bio predmetom književne obradbe u romanu I. Andrića Na Drini ćuprija. Poginuo u atentatu.

Sokolović, Mehmed-paša. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57017>.